Njemačka vladajuća koalicija doživjela je porazan udarac na izborima za Europski parlament u nedjelju, a socijaldemokrati kancelara Olafa Scholza zabilježili su najgori rezultat na nacionalnim izborima u više od jednog stoljeća.

Veliki gubici lijevo orijentirane koalicije, kojoj je podrška pala za skoro polovicu, vjerovatno će obnoviti pitanja o stabilnosti vlade. Savez, trostrano partnerstvo koje uključuje socijaldemokrate, zelene i slobodne demokrate, borio se pronaći odgovore na niz akutnih problema s kojima se zemlja suočava, od stagnirajuće ekonomije do duboke nefunkcionalnosti njezina sustava azila.

Iako redovni izbori nisu zakazani prije jeseni 2025., stalne unutarnje borbe unutar koalicije oko raznih tema – od ruskog rata protiv Ukrajine do budžeta, potakle su nagađanja da bi se vlada mogla srušiti mnogo prije toga.

Kršćanski demokrati desnog centra bili su uvjerljivi pobjednici u nedjelju, osvojivši 30,2 posto glasova prema projekciji njemačke javne televizije.

Ekstremno desna Alternativa za Njemačku (AfD) također je ostvarila dobre rezultate, završivši na drugom mjestu sa 16 posto, dobitak od 5 postotnih bodova u usporedbi s izborima za EU 2019. Stranka je kapitalizirala na sve većoj zabrinutosti u zemlji zbog velikog priljeva tražitelja azila tokom proteklih desetak godina.

U međuvremenu, Scholzovi socijaldemokrati prikupili su manje od 14 posto, što je izniman pad za stranku koja je dugo bila stup njemačkog političkog pejzaža. Stranka je 2019. osvojila samo 15,8 posto, što se tada također smatralo katastrofalnim rezultatom.

Može li Scholzova vlada preživjeti poraz?

Posljednji gubitak posebno je poniženje za Scholza, koji je, uprkos svojim lošim ocjenama odobravanja, inzistirao na tome da bi on trebao biti lice kampanje uz vodeću kandidatkinju stranke za europsku utrku, Katarinu Barley.

“Prilično je jasno da nismo dobili nikakav vjetar u leđa” iz Berlina, rekla je Barley nakon zatvaranja birališta u nedjelju, nazvavši rezultat “gorkim”.

Na stranu upiranje prstom, pravo je pitanje hoće li Scholzova vlada preživjeti. Njemačke koalicije rijetko se raspadaju prije isteka mandata, no ova je netipična jer uključuje tri stranke umjesto uobičajene dvije, što je čini nestabilnijom.

Štoviše, s obzirom na veličinu pada koalicije u procjeni birača – nedjeljni rezultat sugerira da samo oko 30 posto Nijemaca još uvijek podržava savez – neki tvrde da je vlada izgubila svoj legitimitet.

Slična zabrinutost potaknula je francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da raspiše nove parlamentarne izbore nakon poraza od krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen na nedjeljnim izborima.

Uprkos tome, sve tri njemačke stranke brinu se da bi isključenje iz podjele vlasti samo pogoršalo njihovu situaciju.

To posebno vrijedi za najmanju od tri članice koalicije, liberalnu konzervativnu Slobodnu demokratsku stranku, koja se nakostriješila na instinkte svojih partnera o porezu i potrošnji. Lider stranke Christian Lindner, koji je također ministar financija, mjesecima je u sukobu s čelnicima Zelenih oko prioriteta potrošnje vlade.

Pa ipak, kako je stranka u nedjelju osvojila samo 5 posto glasova, opstanak stranke je upitan. Ako bi, naprimjer, na sljedećim izborima za Bundestag pao ispod 5 posto, stranka bi bila isključena.

Ako se nedjeljne projekcije potvrde u konačnim rezultatima, to će se smatrati velikim uspjehom za AfD, koji je posljednjih mjeseci opterećen skandalima.

Dva najbolja stranačka kandidata za izbore za EU bili su upleteni u niz senzacionalnih optužbi za nedolično ponašanje uključujući sumnju na špijunažu i potencijalni ruski utjecaj. Nedavno je vodeći stranački kandidat, Maximilian Krah, bio prisiljen prekinuti kampanju nakon što je branio članove Hitlerovog Waffen-SS-a da nisu “automatski” kriminalci.

Predviđa se da će Zeleni završiti s 11,9 posto, što je pad potpore od 8,6 postotnih bodova u usporedbi s europskim izborima 2019., što stranku čini najvećim gubitnikom izbora.

Nova njemačka populistička stranka, Bündnis Sahra Wagenknecht (BSW), koja kombinira lijevu ekonomsku politiku s desnim kulturnim stajalištima, stigla je na političku scenu s projiciranim rezultatom od 6,1 posto. Stranku je osnovala Sahra Wagenknecht, dugogodišnje zaštitno lice stranke Ljevica, koja je u krizi od njezina odlaska, a predviđalo se da će na kraju imati 2,7 posto.