Ponovo otvoreno pitanje biološkog oružja: Šta se istražuje u laboratorijama za kugu?

Institut za istraživanje kuge u Irkutsku, sjeverno od Mongolije, već decenijama čuva izrazito virulentne sojeve bakterija koje uzrokuju kugu, antraks i druge opasne patogene. Zvanično, ti ruski laboratoriji služe zaštiti javnog zdravlja.

Međutim, prema američkoj studiji o kojoj je izvijestio New York Post , laboratoriji za istraživanje kuge sarađivali su sa sovjetskim programima razvoja biološkog oružja.

Euronews je o istraživanju biološkog oružja zasnovanog na uzročnicima kuge razgovarao s dr. Mirkom Himmelom, stručnjakom za biološko oružje s Univerziteta u Hamburgu.

Himmel objašnjava da je nužno razlikovati odbrambena istraživanja, koja su dozvoljena međunarodnim pravom i poznata pod nazivom biodefence research, od zabranjenih ofanzivnih istraživanja usmjerenih na razvoj biološkog oružja i metoda biološkog ratovanja.

Sumnje na istraživanja biološkog oružja

"Odbrambena biološka istraživanja, koja se zasigurno bave i uzročnikom kuge kao biološkim agensom, provode se u mnogim državama koje raspolažu odgovarajućim tehničkim, ljudskim i finansijskim resursima. Među njima su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusija, Kina, države Evropske unije poput Njemačke i Francuske te druge zemlje", kaže Himmel i dodaje:

"Države nisu javno objavile detaljne informacije o ofanzivnim istraživanjima biološkog oružja. Međutim, postoje izvještaji o sumnjama na takve aktivnosti. Sjedinjene Američke Države posebno sumnjaju da Kina, Rusija, Sjeverna Koreja i Iran provode ofanzivne programe razvoja biološkog oružja."

Prema Himmelovim riječima, istraživanja usmjerena na biološku odbranu mogla bi poslužiti kao paravan za programe razvoja ofanzivnog biološkog oružja.

Raspršivanje u obliku sitnih kapljica

Stručnjak je objasnio i na koji bi se način bakterije koje uzrokuju kugu, barem teoretski, mogle koristiti kao oružje.

"Kada bi državni akteri, uprkos međunarodno dogovorenoj zabrani, razvili biološko oružje koje kao aktivni agens koristi uzročnika kuge i imali ga spremnog za upotrebu, žrtve takvog napada mogle bi, naprimjer, oboljeti od plućne kuge udisanjem uzročnika raspršenog u obliku aerosola."

Takvi su programi, međutim, u pravilu tajni.

"Međutim, može se pretpostaviti, naprimjer, da postoje planovi za raspršivanje uzročnika kuge kao biološkog agensa u obliku bioaerosola, odnosno sitnih raspršenih kapljica, pomoću aviona ili eksplozivnih naprava", tvrdi Himmel.

Teško je rovpjeriti razvija li se takvo oružje

Himmel objašnjava da trenutno ne postoje javno dostupne potvrđene informacije o državnim arsenalima ofanzivnog biološkog oružja.

Iako je Konvencija o biološkom oružju (BWC), koja je stupila na snagu 1975. godine, međunarodni sporazum o razoružanju i kontroli naoružanja, njena primjena ima ozbiljan nedostatak.

"Zabrana nema mehanizam provjere kojim bi se utvrdilo pridržavaju li se države članice odredbi sporazuma. Prema tome, biološko oružje koje koristi uzročnika kuge kao biološki agens ne bi smjelo postojati", upozorava Himmel.

Međutim, u praksi je gotovo nemoguće provjeriti poštuju li sve države tu zabranu.

"Zbog nepostojanja sistema provjere u okviru Konvencije o biološkom oružju, javnosti ostaje nepoznato provode li države istraživanja biološkog oružja i, ako ih provode, u kojem obimu", zaključuje Himmel.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad