Protekle tri godine zabilježile su rast od 65% u dijelovima svijeta pogođenim sukobima, što je površina ekvivalentna gotovo duploj veličini Indije, navodi se u novom izvještaju koji je objavila analitička organizacija za procjenu rizika Verisk Maplecroft.

Prema najnovijem Indeksu intenziteta sukoba (CII), sukobi i nemiri su se intenzivirali i proširili u Ukrajini, Mjanmaru, na Bliskom istoku te u tzv. “koridoru sukoba” koji obuhvata Sahel i Rog Afrike.

Tokom pandemije Covida-19 došlo je do privremenog smanjenja sukoba, ali eksperti upozoravaju da nasilje na globalnom nivou pokazuje rastući trend već deset godina. Dugotrajne krize, poput onih u Mjanmaru i Etiopiji, dodatno pogoršavaju situaciju.

Prema izvještaju, oko 4.6% svjetske kopnene mase (6,15 miliona kvadratnih kilometara) zahvaćeno je sukobima između ili unutar država, što je značajan porast u odnosu na 2.8% iz 2021. Broj smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima porastao je za 29% u istom periodu.

Fokus na Afriku i globalne posljedice

Sahel i Rog Afrike postali su epicentar nasilja, s dvostrukim porastom sukoba u posljednje tri godine. Burkina Faso je posebno pogođena, gdje je 86% teritorije zahvaćeno nasiljem, dok Sudan i Etiopija bilježe velike eskalacije.

Hugo Brennan, direktor istraživanja u Verisk Maplecroftu, ističe dalekosežne posljedice ovih sukoba, uključujući poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja, kao što su oni izazvani ruskom invazijom na Ukrajinu. “Sukobi mogu izgledati daleko, ali njihovi efekti na lance snabdijevanja mogu utjecati na globalne poslovne tokove,” rekao je Brennan.

Djeca u epicentru nasilja

Angela Rosales, izvršna direktorica SOS Dječijih sela, naglasila je da je 470 miliona djece pogođeno sukobima širom svijeta, uključujući Ukrajinu, Sudan, Gazu i Liban. Osim direktnog rizika od smrti i povreda, djeca su posebno ranjiva na eksploataciju, trgovinu ljudima i zlostavljanje.

Profesorica Clionadh Raleigh, predsjednica organizacije Acled za praćenje civilnih žrtava, ističe da su i dugotrajni sukobi, poput onih u Mjanmaru, podjednako problematični kao i novi konflikti. “Sve je manje sukoba koji se završavaju ili postaju manje intenzivni, dok se novi sukobi stalno pojavljuju,” upozorava Raleigh.

Tehnološka dimenzija sukoba

Iain Overton, izvršni direktor organizacije Action on Armed Violence, ističe promjene u prirodi sukoba. Dok su sredinom 2010-ih ne-državne grupe koristile improvizovane eksplozive i lakše oružje, današnji sukobi sve više uključuju državne aktere i sofisticirane tehnologije poput dronova.

“Desetljeće 2020-ih biće obilježeno zračnim udarima, posebno napadima dronova,” zaključio je Overton.

Izvještaj ukazuje na hitnost globalnog odgovora kako bi se ograničili efekti eskalacije sukoba, koji ne samo da ugrožavaju lokalne zajednice već i destabiliziraju globalne tokove ekonomije i sigurnosti, prenosi Guardian.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje