Kada je u januaru tijelo 34-godišnje Liubov Borniakove pronađeno u njenoj kući u gradu Dnjepru u centralnoj Ukrajini, na njoj je uočeno 75 modrica, prema izveštaju mrtvozornika.

Njen suprug, Jakov Bornjakov, se krio u njihovom stanu tokom prethodnog meseca, nakon što je dezertirao iz vojske, prema riječima tetke i komšinice Bornjakove. One su za Reuters ispričale kako je on pio i tukao Bornjakovu više puta tokom dvije sedmice prije njene smrti.

Tetka Kateryna Vedrentseva je ispričala kako je došla u dom Bornjakove nekoliko sati nakon njene smrti u noći 8. januara.

“Bile su joj prebijene ruke, glava, noge, sve”, prisjetila se ona.

Novinari Reutersa nisu uspjeli doći do Jakova Bornjakova, njegovog advokata ili njegove porodice za komentar. Glasnogovornik policije Dnjepra rekao je da je krivična istraga o smrti Bornjakove u toku, ali je odbio otkriti dodatne detalje.

U Ukrajini je prvobitno pao broj registrovanih slučajeva nasilja u porodici kada je počela ruska invazija u februaru 2022. godine, pošto su milioni ljudi pobjegli od borbi.
Međutim, kako su se porodice vraćale u svoje domove ili se naselile u nove, broj slučajeva je ove godine porastao, pokazuju podaci nacionalne policije koje prenosi Reuters.

U prvih pet mjeseci ove godine registrovani slučajevi su skočili za 51 odsto u odnosu na isti period 2022. godine, pokazuju podaci. Broj je za više od trećine veći od prethodnog rekorda iz 2020. godine, koji su stručnjaci povezali sa pandemijom.

Više od deset zvaničnika i stručnjaka koji rade u tom sektoru reklo je za Reuters da je povećanje rezultat rastućeg stresa, ekonomskih poteškoća, nezaposlenosti i traume povezanih s sukobom. U velikoj većini slučajeva žrtve su žene, naveli su.

Ukrajinska komesarka za rodnu politiku Kateryna Levchenko je u intervjuu za Reuters u maju rekla da je porast ovakvih slučajeva rezultat psihološke napetosti i zbog mnogo poteškoća s kojim se ljudi suočavaju.

“Ljudi su izgubili sve”, rekla je ona.

Policija je od januara do maja 2023. godine registrovala 349.355 slučajeva nasilja u porodici, u poređenju sa 231.244 u istom periodu 2022. godine i 190.277 u prvih pet mjeseci 2021. godine, pokazuju podaci.

Većina stručnjaka i profesionalaca na terenu rekla je Reutersu da strahuje da će se problem pogoršati kako rat traje i da će trajati dugo nakon što se sukob završi zbog traumatiziranih boraca koje se vraćaju s fronta.

Nedostatak resursa

Dnjepar je postao tranzitna tačka za ljude koji bježe iz okupiranih područja i bore se na istoku i jugu.

Nakon otvaranja u septembru, centar za pomoć koji su vodili vlada i Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) za preživjele porodičnog nasilja pružio je podršku za 800 ljudi, uglavnom žena, do sredine maja.

Prema riječima zaposlenog u tom centru, od tog broja je samo oko 35% podnijelo pritužbe policiji. Ovo sugeriše, kako tvrde stručnjaci i profesionalci u ovoj oblasti, da bi nasilje u porodici moglo biti raširenije nego što pokazuju policijski podaci.

Policija u Dnjepru nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Psihologinja Tetjana Pogorila, koja radi u centru, rekla je da je mnoge žrtve nasilja koje su zbog rata raseljeni u Dnjepar boravak na nepoznatom mjestu učinio više zavisnim od nasilnika.

“Ljudi dolaze i porodica možda živi zajedno u jednoj prostoriji. Neki nađu posao, neki ne, pa im se finansijska situacija pogoršava. Dodajte ovome globalnu situaciji zemlje i anksioznosti, i to povećava stres i konflikt“, rekla je ona.

Rat je također imao jak uticaj na resurse države koji su potrebni da bi se pozabavila ovim problemom.

Levčenko, povjerenica za rodnu politiku, rekla je da su neka skloništa za žene prenamijenjena za smještaj ljudi raseljenih zbog borbi, a dio državnog budžeta izdvojenog za rodno zasnovano nasilje preusmjeren je na troškove odbrane.

Dodjela sredstava pala je na 4,2 miliona eura ove godine sa oko 10 miliona eura u 2021. godini, dodala je.

Julija Usenko, šefica Odjeljenja za zaštitu interesa djece i borbu protiv nasilja u Uredu glavnog tužioca Ukrajine, rekla je da su agencije za provođenje zakona upozorene na potencijalne probleme oko traumatiziranih vojnika koji se vraćaju sa fronta.

Ured je u februaru osnovao jedinicu za nadgledanje sudskih postupaka za nasilje u porodici. Međutim, nedostatak sredstava zabrinjava radnike socijalnih službi.

“Očekujemo veoma visoku stopu nasilja“, rekla je Lilia Kalytiuk, direktorica centra za socijalne usluge u Dnjepru, koji vodi sklonište za izbjeglice.

Historija porodičnog nasilja

Bornjakov je napustio vojsku u novembru. Vratio se u Dnjepar, gdje je počeo da pije alkohol kod kuće i tuče Bornjakovu, koja je prestala da izlazi iz kuće, prema riječima komšinice Olge Dmitričenko.

U danima prije smrti, Borniakova je planirala da ode u Lavov, grad na zapadu Ukrajine, ali “nije uspjela”.

“Rekla sam joj: ‘Odlazi! Odlazi’!“, prisjetila se Dmitričenko.

Troje djece Borniakove sada živi sa njenim rođakom u blizini njenog groba u Dnjepru.

Policija je prvobitno zatvorila istragu o smrti Borniakove nakon što su medicinski stručnjaci zaključili da je umrla od zatajenja srca, prema policijskom izvještaju od 27. januara 2023. godine.

Porodični advokat Julija Seheda uspješno je uložila žalbu na tu odluku, tvrdeći da je srčani udar izazvan intenzivnim premlaćivanjem. Sudski dokument od 28. marta pokazuje da je krivična istraga o smrti Borniakove ponovo otvorena.

“Ako možemo barem dobiti optužbu za nasilje u porodici, to će biti pobjeda“, rekla je Seheda, dodajući da među nekim sudijama i policajcima još uvijek postoji stav da je nasilje u porodici privatna stvar koju treba riješiti par.

Osuda za nasilje u porodici nosi najviše dvije godine zatvora prema ukrajinskom zakonu, a mnogi prestupnici su kažnjeni novčanom kaznom od 170 do 340 grivna (5-10 dolara) ili kaznom rada u javnom interesu.

Levčenko je rekla da su policijski i pravosudni sistem reformisani od 2015. godine, tako da se nasilje u porodici tretira kao zločin i da su stvorene službe za sprovođenje zakona.

Ona je rekla da je porast registrovanih slučajeva nasilja u porodici djelimično odraz da policija posvećuje više pažnje tom pitanju.

Dmitričenko je rekla je da Bornjakova nikada nije podnijela zvaničnu pritužbu protiv svog muža i da nije otvorila vrata policiji kada ih je pozvala da intervenišu u novembru. Policija Dnjepra nije odgovorila na pitanja o incidentu koji Reuters nije mogao nezavisno potvrditi.

Porodica trenutno pokušava ukloniti ime njenog muža sa nadgrobnog spomenika i zamijeniti ga njenim djevojačkim prezimenom.

“Njeno ime je Liubov Pilipenko“, rekla je Vedrentseva prilikom nedavne posjete groblju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad