Rusija je istraživačkog novinara Christa Grozeva stavila na listu traženih osoba, objavilo je rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Grozev, inače Bugarin, vodeći je istraživač Rusije u novinarskoj grupi Bellingcat.

U informacijama objavljenim na stranicama ministarstva navodi se da se “traži po članu Kaznenog zakona”, ali se ne navodi prema kojem članu.

Prema nezavisnom promatraču ljudskih prava OVD-Info, protiv Grozeva je pokrenut kazneni postupak za širenje “lažnih vijesti” o ruskoj vojsci.

Ruska vlada usvojila je zakon kojim se kriminalizira širenje onoga što naziva “namjerno lažnim” informacijama o ruskim oružanim snagama početkom marta, samo nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio potpunu invaziju na Ukrajinu. Najveća zakonska kazna iznosi 15 godina zatvora.

Grozev je opširno izvještavao o umiješanosti Rusije u brojne međunarodne zločine visokog profila, uključujući obaranje leta 17 Malaysia Airlinesa 2014. u istočnoj Ukrajini i trovanje Sergeja i Julije Skripal 2018. u Ujedinjenom Kraljevstvu. Moskva je više puta odbacila bilo kakvu odgovornost za oba napada.

Zajedno s timom ruskog opozicijskog čelnika Alekseja Navaljnog i novinara CNN-a i drugih medija, Grozev je istraživao i trovanje Navaljnog 2020. godine.

U izvještajima se između ostalog fokusira na sigurnosne prijetnje i izvanteritorijalne tajne operacije , navodi se na Bellingcat web stranici.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru, Grozev koristi digitalne alate otvorenog koda za dokumentiranje ratnih zločina i drugih zločina počinjenih tokom sukoba.

Grozev je u ponedjeljak rekao da ne zna zašto je dodan na rusku listu tražnih osoba.

“Nemam pojma na temelju čega me je Kremlj stavio na svojulistu traženih osoba, stoga u ovom trenutku ne mogu dati nikakve komentare. Na neki način to nije važno – godinama su jasno davali do znanja da se boje našeg rada i da ne bi prezali ni od čeg da učinu da to nestane”, napisao je u ponedjeljak na Twitteru.

Putinov režim godinama je metodično uništavao slobodu medija, ali se gušenje neovisnih publikacija i novinara intenziviralo krajem februara.

Zatvoreni su svi preostali neovisni ruski mediji, a blokiran je online pristup onima koji djeluju iz inostranstva. Zapadne publikacije i stranice društvenih medija također su zabranjene.

Prema OVD-Info, najmanje 370 osoba suočeno je s kaznenim gonjenjem zbog antiratnih izjava i govora. Deseci njih pobjegli su iz Rusije i stavljeni su na tjeralicu, navodi monitor.