Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) vodeća je institucija posvećena humanitarnim potrebama stanovnika Pojasa Gaze, koji su pod opsadom usred razornog rata Izraela u kojem je ubijeno više od 43.000 Palestinaca.
Izraelska vlada tvrdi da je desetina zaposlenika UNRWA povezana s Hamasom te da su neki od njih bili uključeni u napad 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno više od hiljadu Izraelaca, a više od 250 ljudi oteto. Devet zaposlenika UNRWA otpušteno je nakon istrage agencije. Interni nadzorni organ Ujedinjenih nacija zaključio je da su “možda bili uključeni”.
Također, postoji određena evidencija o postojanju tunela Hamasa ispod škola UNRWA-e, iako agencija tvrdi da, kad god se sumnjivi tuneli otkriju ispod objekata UNRWA, te šupljine zatvara “ubrizgavanjem cementa” i odmah obavještava sve relevantne strane.
Međutim, kako navodi Foreign Policy, najveći razlog iza izraelskog pritiska za ukidanje agencije čini se da je nešto drugo.
“Izraelci koji podržavaju zabranu i oni koji joj se protive slažu se da je jedan od glavnih motiva to što UNRWA omogućava prenošenje statusa izbjeglice s jedne generacije Palestinaca na drugu. Uklanjanjem agencije moglo bi se smanjiti pravo Palestinaca na povratak na svoju zemlju“, navodi se u analizi.
Pravo na povratak
UNRWA već decenijama pruža hitnu pomoć i osnovne usluge poput zdravstvene zaštite i obrazovanja Palestincima u okupiranim teritorijama, kao i u susjednim zemljama. Gotovo jednako dugo Izrael nastoji rasformirati ovu organizaciju.
Početkom ovog mjeseca, izraelski Knesset donio je dva zakona velikom većinom glasova, kojima se UNRWA zabranjuje na izraelskom tlu. Jedan od zakona zabranjuje agenciji da provodi aktivnosti unutar Izraela, dok drugi zabranjuje izraelskim vlastima bilo kakvu koordinaciju s agencijom. Ako se ovi zakoni sprovedu, mogli bi praktično blokirati svu pomoć Gazi – čak i granični prijelaz kroz Egipat kontrolira izraelska vojska.
Zakoni će stupiti na snagu nakon prijelaznog perioda od 90 dana, ali sudeći po dvostranačkoj podršci oba zakona i administraciji u Washingtonu koja priprema podršku, povlačenje ili preispitivanje ovih zakona nije vjerovatno.
UNRWA je osnovana 1949. godine kako bi privremeno pružala pomoć Palestincima raseljenim u Arapsko-izraelskom ratu godinu ranije, ali kako konflikt nije riješen, a izbjeglice nikada nisu preseljene u nezavisnu palestinsku državu, UNRWA je morala pružati podršku generacijama Palestinaca.
Od otprilike 700.000 ljudi na početku raseljavanja, broj palestinskih izbjeglica koji polažu pravo na povratak porastao je na gotovo 6 miliona.
“Izraelska vlada, ohrabrena uspjesima na bojištima u Gazi i Libanu i nakon što je već izdržala oštre međunarodne kritike, možda je odlučila da nema šta izgubiti, a mnogo dobiti ako može zadati udarac onome što smatra suštinom problema zemlje s Palestincima – njihovom vjerovanju da se mogu vratiti na mjesta gdje sada žive Izraelci“, navodi se.
Nekoliko penzionisanih izraelskih zvaničnika tokom godina mi je reklo da vjeruju kako škole UNRWA šire stavove protiv Izraela kroz sadržaje ispunjene mržnjom i da samo postojanje ove agencije daje međunarodni legitimitet pravu na povratak miliona Palestinaca koji su se nastanili drugdje. Smatraju to nerealnim zahtjevom koji, međutim, podstiče bijes prema Izraelcima i predstavlja stalnu prijetnju izraelskoj sigurnosti.
“Oni uče palestinsku djecu da se mogu vratiti, da je njihov dom u Izraelu. To je recept za katastrofu. To učvršćuje palestinsku netrpeljivost prema nama i ne trasira put ka miru”, rekao je Eran Lerman, bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Izraela.
Drugi tvrde da Izrael, pokušavajući zabraniti UNRWA i prikazati je pristrasnom prema Hamasu, u suštini pokušava sahraniti rješenje s dvije države.
Maya Rosenfeld, sociologinja i antropologinja koja predaje na odsjeku za političke nauke na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu i istražuje UNRWA-u još od 1990-ih, rekla je da zabranom UNRWA Izrael podriva vlastiti legitimitet kao države, budući da su obje nastale pod rezolucijama Ujedinjenih nacija.
“Problem je u tome što je UNRWA započela kao agencija za hitnu pomoć i privremena agencija, samo dok se ne pronađe rješenje za izbjeglički problem. Ali zato što je Izrael odbio prihvatiti njihovo pravo na povratak i problem izbjeglica je ostao, agencija je morala zbrinjavati generacije izbjeglica”, objasnila je.
“Istina je da upravo Izrael odugovlači s priznavanjem prava Palestinaca da imaju svoju državu. Zabranom UNRWA-e, Izrael u suštini želi uništiti temelje za rješenje s dvije države”, dodala je Rosenfeld.
Daniel Schwammenthal, direktor Transatlantskog instituta Američkog jevrejskog komiteta u Briselu, izjavio je da je UNRWA zapravo “prepreka za mir” i uporedio je s širom agencijom UN-a za izbjeglice, UNHCR-om.
“Za razliku od UNHCR-a, koji se bavi svim ostalim izbjeglicama u svijetu, UNRWA ne pokušava preseliti Palestince”, rekao je on.
“Za razliku od UNHCR-a, UNRWA ih i dalje smatra izbjeglicama čak i ako su dobili državljanstvo ili slična prava od treće zemlje. Umjesto toga, automatski prenosi status izbjeglice na sve potomke. Palestinci se i dalje smatraju izbjeglicama u Jordanu, iako su tamo građani”, dodao je.
Schwammenthal je rekao da zabrana nije usmjerena na zaustavljanje pomoći, za koju vjeruje da se može preusmjeriti na druge agencije Ujedinjenih nacija ili nevladine organizacije. Dugoročno gledano, dodao je, obrazovanje, zdravstvena zaštita i druge usluge mogli bi biti pod nadzorom lokalnih vlasti – Palestinske uprave (PA) na Zapadnoj obali i onih koji će eventualno preuzeti kontrolu nad Gazom nakon što se sukob smiri.
“Jednostavno to prepustite jordanskoj vladi; oni imaju škole i bolnice. PA na Zapadnoj obali ima škole i bolnice. Možete samo prebaciti sredstva i dati ih PA”, rekao je.
Borba između Izraela i međunarodne zajednice
Međutim, mnogi zapadni zvaničnici i zvaničnici UN-a vjeruju da ne postoji alternativa UNRWA-i, barem na kratki i srednji rok, jer nijedna druga organizacija trenutno ne može parirati njenoj infrastrukturi i stručnosti u pružanju pomoći.
Prije rata, UNRWA je upravljala s više od 300 škola, skladišta, zdravstvenih centara i drugih objekata u Gazi, te imala 13.000 zaposlenih samo tamo—više od 30.000 kada se uključi osoblje u susjednim zemljama. Agencija izvještava da je gotovo polovina stanovništva Gaze—odnosno milion ljudi—tokom nedavnog sukoba tražilo utočište u objektima UNRWA-a.
Rosenfeld je rekla da se potreba za UNRWA-om proširila s vremenom, dok su Izraelci i Palestinci svjedočili ciklusima nasilja bez rješenja sukoba.
“Budući da je UNRWA bila prisutna u regiji sa školama, klinikama [i] skladištima, ovi objekti su se pretvarali u hitna skloništa 2008., 2012., 2014., 2021. godine”, što je svaki put kada su Izrael i Hamas razmjenjivali vatru, rekla je, te dodala: “Međunarodna zajednica je ta koja je željela da UNRWA radi više”.
U svojoj suštini, borba za opstanak UNRWA-e vodi se između Izraela i Ujedinjenih nacija, koje predstavljaju međunarodnu zajednicu. UN želi ispuniti svoje obećanje palestinskim izbjeglicama—ne samo u vezi s pružanjem hitne pomoći, već i s obzirom na njihovu budućnost i sopstvenu državu. U međuvremenu, čak i među Izraelcima koji podržavaju nezavisnu palestinsku državu—a mnogi je ne podržavaju—postoji osjećaj da mir nije moguć ako milioni Palestinaca budu zahtijevali pravo na povratak tamo gdje sada žive Izraelci, čime bi efektivno postali najveća demografska grupa na tom teritoriju.
Bivši zvaničnici UNRWA-e vjeruju da je moguće da je agencija možda bila infiltrirana od strane Hamasa—većina njenih zaposlenika su Palestinci, a neki možda podržavaju Hamas ili imaju simpatije prema oružanom otporu protiv Izraela. Međutim, niko ne vjeruje da su brojke onoliko visoke koliko Izrael tvrdi, posebno s obzirom na to da Izrael nije uspio pružiti dovoljno dokaza. Kanada, Australija, Finska, Njemačka, Estonija i Japan obustavili su donacije agenciji kada su se optužbe prvi put pojavile, ali su ubrzo odmrznuli milione dolara pomoći.
Ujedinjene nacije su obavijestile Izrael da, ako primijeni dva nova zakona, onda će biti odgovoran za brigu o Palestincima u potpunosti na vlastiti trošak—što predstavlja ogroman finansijski teret koji trenutno snose međunarodni donatori.
“Izraelski premijer Benjamin Netanyahu možda računa na povratak novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa—koji se slaže s izraelskom interpretacijom o UNRWA-i i koji je 2018. godine ukinuo pomoć ovoj agenciji“, navodi se.
Na kraju se dodaje da je Trumpov kandidat za novog američkog ambasadora u Izraelu čovjek koji je 2008. godine izjavio da “ne postoji takva stvar kao što je Palestinac”.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!