Potez Rusije da pojača svoju vojnu bazu u istočnoj Libiji nakon pada Assadovog režima u Siriji nailazi na otpor vlade te zemlje koju podržavaju Ujedinjene nacije, piše Guardian.
Premijer vlade sa sjedištem u Tripoliju, Abdul Hamid Dabaiba, rekao je da odbija svaki pokušaj da se Libija pretvori u centar sukoba velikih sila, naglašavajući da zemlja neće biti platforma za rješavanje međunarodnih sukoba.
“Zabrinuti smo zbog mogućnosti da međunarodni sukobi budu preneseni u Libiju i da ona postane bojno polje između zemalja“, rekao je Dabaiba.
Libija je pretrpjela godine sukoba od ustanka 2011. godine, kojeg je podržao NATO, a koji je okončao 40-godišnju vladavinu diktatora Muamera Gadafija. Zemlja ostaje podijeljena između međunarodno priznate vlade u Tripoliju i suparničke administracije na istoku, koju podržava vojni lider Khalifa Haftar.
Izvještaji posljednjih dana ukazuju da ruske snage prebacuju vojnu opremu iz sirijskih baza Tartus i Hmeimim u istočnu Libiju, gdje su suparničke administracije godinama primale rusku podršku.
Dabaiba je rekao da njegova vlada neće dozvoliti transfer ruskog oružja u Libiju, upozoravajući da će to samo dodatno zakomplicirati unutrašnju krizu u Libiji. Dodao je da “niko ko ima trunku patriotizma ne želi da neka strana sila nametne svoju hegemoniju i vlast nad zemljom i narodom“.
Dabaiba je rekao da je bio u kontaktu s ruskim ambasadorom u Libiji kako bi zatražio objašnjenje.
Ruske baze u zapadnoj Siriji bile su ključne za sposobnost Moskve da projicira moć u Mediteranu i sjevernoj Africi. Moskva pregovara s novim liderima Sirije o zadržavanju tih baza, ali nikakav sporazum o zakupu nije postignut.
Jalel Harchaoui, saradnik istraživačkog centra za odbranu RUSI, opisao je Dabaibine izjave kao “prekretnicu“, dodajući, “samo izgovaranje tih riječi predstavlja ozbiljan problem za Rusiju jer dio ruske doktrine na Bliskom istoku jeste da nikada ne bude percipirana kao potpuno na jednoj strani protiv druge“.
“Rusija je trebala biti magični akter koji izaziva aktivno odobravanje obje strane libijske krize. Sve to sada je nestalo“, dodao je.
Dabaibina intervencija, rekao je, možda odražava da on “smatra da je sada pravo vrijeme da se prikaže kao saveznik SAD-a, jer je pod pritiskom na mnogim frontovima“.
Sjedinjene Države počele su uvoditi neviđeni ekonomski pritisak na glavne libijske aktere zbog korupcije.
Novi šef Centralne banke Libije, Naji Issa, otkrio je u pismu nacionalnom revizorskom uredu da je Federalna rezervna banka New Yorka, uz podršku američkog trezora, najavila obustavu svih transakcija dolara s bankom dok se ne angažuje nezavisni revizor specijaliziran za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma kako bi nadgledao sve transakcije.
Federalna rezerva vrši pritisak na Centralnu banku djelomično nakon što je Nacionalna naftna korporacija Libije priznala da je zemlja završila 2023. godinu sa samo 14 milijardi dolara prihoda od prodaje 1,2 miliona barela nafte dnevno, ostavljajući 9 milijardi dolara nestalih ili potrošenih na gorivo za zamjenu nafte.
“Pismo pokazuje da su Amerikanci zabrinuti zbog onoga što se dešava. Dakle, potreban im je revizor, a Libijci će morati platiti za tu reviziju“, rekao je Harchaoui.
Libijski zvaničnici rekli su da će revizija vjerovatno otkriti dokaze o krijumčarenju nafte na istoku, duboke finansijske veze s Rusijom i tako otvoriti put za uvođenje sankcija ključnim figurama koje su uključene.
Harchaoui je rekao da je neosporno da su od pada Assada ruski teretni avioni izvršili nekoliko letova do baze al-Khadim istočno od Benghazija, uključujući dva iz Bjelorusije. Bilo je i letova iz Moskve prema Libiji preko turskog zračnog prostora.
Bez obzira na to hoće li nova vlada u Damasku potpuno protjerati Rusiju iz Sirije, vrijednost baza za Rusiju bi se promijenila, rekao je Harchaoui.
“Okruženje u Siriji za Rusiju postalo je više neprijateljsko, neizvjesnije, nesigurnije i skuplje. Nivo razmjene obavještajnih podataka između Assadovog režima i Rusije, koji je bio nužan za održavanje ruske vojne prisutnosti, nestao je. Možda će nova vlada obećati nešto slično, ali nikada ne može biti na istom nivou komfora kao prije“, rekao je Harchaoui.
Dodao je da je Haftar opsjednut potrebom za ruskim zračnim odbranama kako bi izbjegao ponavljanje napada iz 2020. godine, kada su njegove snage bile desetkovane turskim dronovima.
Prema izvještajima Wall Street Journala, ruski teretni avioni koji su letjeli u Libiju prevezli su naprednu opremu za zračnu odbranu, uključujući radare za sisteme S-400 i S-300.
Rusija je ove godine već povećala svoj utjecaj u Libiji, donoseći više oklopnih vozila, vojnih kamiona, opreme i osoblja. Broj vojnika porastao je na oko 1.200–1.500 sa oko 900 prošle godine.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!