Neandertalci nisu preživljavali hraneći se samo bobicama i sirovim mesom, pokazuju nova otkrića arheologa u kompleksu špilja na sjeveru Iraka.

“Naša otkrića prvi su pravi pokazatelj složenog kuhanja – a time i prehrambene kulture – među neandertalcima“, rekao je za Guardian Chris Hunt, profesor kulturne paleoekologije sa Sveučilišta Liverpool John Moores, koji je koordinirao iskopavanja.

Chris Hunt je sa svojim timom pokušao rekonstruirati jedan od obroka koristeći sjemenke prikupljene u blizini špilja.

“Napravili smo nešto poput palačinke ili tankog kruha koji je bio vrlo ukusan – imao je orašastu aromu,” rekao je Hunt.

Najstariji pronađeni, pougljenjeni ostaci hrane otkriveni su na lokalitetu špilje Shanidar, neandertalskog boravišta 800 kilometara sjeverno od Bagdada, u planinama Zagros. Smatra se da su ostaci stari oko 70 000 godina, a pronađeni su u jednom od mnogih drevnih ognjišta.

Tim arheologa je posebnom tehnologijom analizirao i drevne pougljene ostatke hrane iz špilje Franchthi na jugu Grčke koji potječu od prije otprilike 12 000 godina. Zaključili su kako oba otkrića sugeriraju raznolikost paleolitske prehrane i pripremu koja je uključivala više koraka.

“Prvi put iznosimo dokaze o namakanju i usitnjavanju sjemenki kod neandertalaca i ranih modernih ljudi (Homo sapiens) na oba lokaliteta,” izjavila je dr. Ceren Kabukcu, sa Sveučilišta Liverpool, koja je vodila istraživanje.

Budući da neandertalci nisu imali posuđe niti lonce, sjemenke su namakali u kožama životinja, a usitnjavali su ih koristeći kamenje.