Pronađeno najveće vikinško blago: 3.000 novčića iskopano iz njive

Srebrnjaci moćnih vladara i „nespretnog“ kralja

U okrugu Innlandet iskopano je nevjerovatnih 2.970 srebrnih novčića, a brojka i dalje raste kako se radovi nastavljaju. Naučnici su potvrdili da se radi o kovanicama nastalim između 980. i 1047. godine nove ere. Među njima dominiraju srebrnjaci Knuta Velikog, koji je ujedinio Englesku, Dansku i Norvešku, ali i kovanice čuvenog Etelreda II Nespremnog te Haralda Hardrade.

Zašto je blago završilo pod zemljom?

Lokalitet Morstad, gdje su novčići pronađeni, bio je glavno središte proizvodnje željeza od 10. do 13. vijeka. Arheolog Jostein Bergstøl smatra da ovo srebro predstavlja akumulirani profit od ovog unosnog srednjovjekovnog biznisa. Novac je najvjerovatnije bio pohranjen u kožnoj torbi koja je vremenom istrunula, dok su moderni plugovi raznijeli blago po cijeloj njivi, čineći ga nevidljivim decenijama.

Sudbina koja se nikada nije vratila po svoje

Historijska praksa pokazuje da su ovakve naslage blaga uvijek bile „banke u zemlji“ tokom perioda ekstremne nesigurnosti. Vlasnik je vjerovatno sakrio svoje bogatstvo s namjerom da ga podigne kada opasnost prođe. Činjenica da su kovanice ostale pod zemljom 1.000 godina sugeriše da se on, kao i mnogi u to doba, nikada nije vratio kući.

Ovo otkriće mijenja naše razumijevanje vikinške ekonomije na samom pragu nastanka nacionalnih monetarnih sistema. Dok u Bosni i Hercegovini arheolozi često pronalaze rimske denare ili bosanske groševe, vikinško srebro nas podsjeća da su se trgovački putevi i sudbine bogataša oduvijek lomili pod teretom ratova i neizvjesnosti.