Svijet je prošlog mjeseca dobio prvi uvid u to kako će izgledati ljeto s globalnim zatopljenjem od 1,5 stepeni - pragom za kojeg naučnici upozoravaju da planet ne bi trebao preći, a kojem se sve više približavamo posljednjih godina.

Prosječna globalna temperatura u julu, dosad najtoplijem mjesecu, bila je oko 1,5 stepeni toplija od predindustrijske ere koja je završila sredinom odnosno krajem 19. stoljeća, izvijestila je u utorak Služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus, prenosi CNN.

Objava je uslijedila nakon niza smrtonosnih toplinskih valova i rekordnih temperatura na nekoliko kontinenata, kao i neviđene topline oceana zabilježene diljem svijeta. Znanstvenici s Copernicusa kažu da je prvi ljetni mjesec koji je premašio 1,5 stepena ponudio uvid na buduća ljeta.

Prag od 1,5 stepena značajan je jer ga naučnici smatraju ključnom prekretnicom za planet, nakon koje će šanse za ekstremne vrućine, poplave, suše, šumske požare i nestašice hrane i vode postati još nepovoljnije za život kakav poznajemo.

To je cilj koji su znanstvenici odabrali u prekretničkom Pariškom sporazumu iz 2015. da minimiziraju štetu od klimatske krize i istovremeno daju vremena da se društvo i ekonomija odviknu od fosilnih goriva koja zagrijavaju planet.

Također, ovo nije nešto što se prati po dnevnoj ili mjesečnoj osnovi. Naučnici su posebno zabrinuti da će globalna temperatura dugoročno ostati iznad praga od 1,5 stepeni. Već do 2022. svijet se zagrijao za oko 1,2 stepena.

“Iako probijanje praga od 1,5 stepena Celzijusa za dan, sedmicu ili mjesec nije isto što i probijanje za dugoročni prosjek, važno je pratiti koliko često i koliko dugo prelazimo taj prag”, rekla je Rebecca Emerton, naučnica s Copernicusa, za CNN.

“Kako temperature nastavljaju rasti, učinci će i dalje postajati ozbiljniji”, dodala je.

Posljednjih nekoliko godina posve je jasno pokazalo da svijet već osjeća alarmantne učinke klimatske krize na koje mnogi nisu spremni. Ako se planet nastavi zagrijavati, Emerton je kazala da će se svijet suočiti s još ekstremnijim vremenskim prilikama od onoga što je veći dio planeta već iskusio.

“Vidjeli smo utjecaje koje ovakvi događaji već imaju na ljude i na naš planet, pa je svaki mali dio stepena zagrijavanja značajan”, rekao je Emerton.

Prema Berkeley Earth, neprofitnoj organizaciji za podatke o okolišu, do sada je zabilježeno samo 10 drugih mjeseci koji su bili topliji od 1,5 stepeni Celzija iznad historijskog prosjeka, a mart 2023. bio je posljednji. Prije toga, ostali mjeseci koji su bili 1,5 stepeni topliji od predindustrijskih vremena dogodili su se tokom zime ili ranog proljeća.

Robert Rohde, vodeći naučnik za Zemlju s Berkeleyja, rekao je da je nadmašivanje ovog praga u julu prvi put da je taj prag prijeđen tokom ljeta na sjevernoj hemisferi, što ovo čini kritičnim trenutkom za planet.

“Iako su prošle neuobičajeno tople zime zapažene, promatranje ekstremne topline ljeti vjerovatno će imati veći izravni utjecaj na živote ljudi”, rekao je za CNN Rohde, koji nije uključen u izvještaj Copernicusa.

“Dodavanje 1,5 stupeni Celzijusa zimi čini blagu zimu, ali ako to učinite tokom ljeta to može dovesti do ekstrema bez presedana”, naglasio je.

Iako je Rohde rekao da je vjerovatno da će 2023. biti najtoplija godina zabilježena, malo je vjerovatno da će 2023. kao cjelina biti 1,5 stepeni toplija od predindustrijskih vremena.

“Godišnji prosjek još uvijek je ispod 1,5 stupeni Celzijusa i smatramo da je malo vjerovatno da će ostatak 2023. biti dovoljno topao da cjelogodišnji prosjek bude iznad toga”, rekao je.

Naučnici s Copernicusa primijetili su da bi svijet mogao svjedočiti sve više ovakvih neviđenih temperaturnih promjena kako se klimatski fenomen El Niño nastavi razvijati.

“Čak i ako se klimatska kriza ne ubrza, nego nastavi sadašnjom putanjom, vidjet ćemo više dana, sedmica, mjeseci i godina s rekordnim temperaturama i drugim utjecajima na naš Zemljin sistem”, rekao je Emerton, dodavši kako moramo učiniti sve što možemo kako bismo smanjili emisije i ograničili zagrijavanje u budućnosti.