U pozadini rata u Ukrajini, iza slika razaranja i mrtvih vojnika i civila, vodi se rat informacijama. I u tom ratu Rusija pokazuje izuzetnu rezilijentnost. No kako vrijeme prolazi, sve su očitije rupe u propagandnim naporima Vladimira Putina.

Rusko gospodarstvo je jako otporno na vanjske utjecaje. Ne čudi stoga da jača skepsa da će već nametnute sankcije, kao i one koje tek treba uvesti, dovesti do tako željenog učinka – gospodarskog, a onda i potpunog sloma Rusije.

Ali, koliko je rusko gospodarstvo doista ‘nedodirljivo‘, a koliko je zapravo oštećeno – glavno je pitanje tog informacijskog rata.

Realnost je, piše Financial Times, da financijska podloga ruskog ratnog gospodarstva sve više izgleda kao kula od karata – toliko da viši članovi vladajuće elite javno izražavaju zabrinutost. Među njima su Sergej Čemezov, izvršni direktor državnog obrambenog diva Rostec, koji je upozorio da skupi krediti ubijaju njegov posao izvoza oružja, i Elvira Nabiullina, šefica središnje banke.

A Sergej Čemezov i Elvira Nabiullina znaju stvarno stanje u Rusiji bolje od mnogih ljudi na Zapadu – koji su zaokupljeni brojevima koji ukazuju na stalan rast, nisku nezaposlenost i rastuće plaće. Svaka ekonomija na temeljima pune mobilizacije može proizvesti takve ishode: to je temelj Keynesove škole. Pravi test je kako se već korišteni resursi, umjesto neiskorištenih, prebacuju iz svojih prethodnih namjena u potrebe rata.

Država ima tri načina da to postigne: zaduživanjem, inflacijom i izvlaštenjem. Mora odabrati najučinkovitiju i bezbolnu mješavinu. Putinov narativ i prema Zapadu i prema vlastitoj javnosti – bila je da može financirati ovaj rat bez financijske nestabilnosti ili značajnih materijalnih žrtava. Financial Times pak procijenjuje da je to iluzija. Ako frustracije Čemezova i Nabiulline dopiru do javnosti, to znači da Putinova procjena stoji na staklenim nogama.

Novo izvješće ruskog analitičara i bivšeg bankara Craiga Kennedyja naglašava ogroman rast ruskog korporativnog duga. Kennedy kaže da je porastao za 71 posto od 2022. i zasjenjuje novo zaduživanje kućanstava i države.

Putin je, naime, zapovjedio ruskom bankarskom sustavu da je dužan davati zajmove tvrtkama koje je odredila Vlada po odabranim, povlaštenim uvjetima. Rezultat je bila pojava kvazi privatnog, te poplava kredita ispod tržišne stope za povlaštene gospodarske aktere. Ovo kreditiranje je naravno, u stvarnosti, kreacija države.

U biti, Rusija je uključena u masovno tiskanje novca, prepušteno vanjskim tvrtkama kako se on ne bi pojavio u javnoj bilanci. FT piše da Kennedy procjenjuje ukupni iznos na oko 20 posto ruske nacionalne proizvodnje 2023., što je usporedivo s kumulativnim izdvajanjima iz proračuna za sveobuhvatni rat.

Iz postupaka Kremlja u Financial Timesu zaključuju da ruska vrhuška dvije stvari doživljava kao anatemu: vidljivo slabe javne financije i nevjerojatnu inflaciju.

Vlada izbjegava značajan proračunski deficit, unatoč sve većoj potrošnji povezanoj s ratom. Središnja banka ostaje slobodna povećati kamatne stope, trenutno su one na 21 posto. Nedovoljno da se snizi inflacija potaknuta subvencioniranim kreditima koje je odredila država, ali dovoljno da se rast cijena održi unutar granica.

Rezultat je da problemi na koje sada već glasno ukazuju Čemezova i Nabiullin nisu pogreška koja se može popraviti, već su inherentni Putinovom izboru da drži na uzdama javne financije kao i sada već visoku stopu inflacije. Dugoročno to nije održivo, u Kremlju su pod velikim pritiskom da nađu suštinsko rješenje.

Putinova privatizirana kreditna shema, u međuvremenu, stvara kreditnu krizu dok zajmovi propadaju. Istovrmeno, tvtke koje su zdrave i koje bi mogle pridonijeti gospodarskom oporavku, ne mogu se zadužiti i poslovati profitabilno kada troškovi zaduživanja prelaze 20 posto.

Država bi mogla spasiti banke — ako prije toga ne propadnu. S obzirom na iskustvo Rusa s bezvrijednim depozitima, strah od ponavljanja mogao bi lako pokrenuti lavinu i masovno povlačenje novaca s bankovnih računa. To bi uništilo ne samo legitimitet banaka, već i vlade.

Na koncu, zaključak je FT-a, da Vladimir Putin ipak nema vrijeme na svojoj strani. On sjedi na tempiranoj financijskoj bombi koju je sam napravio. Ključ za ukrajinske saveznike je da mu uskrate jednu stvar koja bi ga ublažila: veći pristup vanjskim fondovima.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje