Predsjednik Vladimir Putin sve je više zabrinut zbog ekonomskih poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini, dok američki predsjednik Donald Trump poziva na brz završetak sukoba.

Iako je ruska ekonomija, vođena izvozom nafte, gasa i minerala, zabilježila rast posljednjih godina unatoč zapadnim sankcijama, protekli mjeseci donijeli su izazove. Inflacija, podstaknuta rekordnim vojnim troškovima, i rastuće kamatne stope prouzrokovale su pritisak na domaću privredu i izazvale nestašicu radne snage.

Izvori Reutersa navode da unutar Kremlja raste podrška za rješenje sukoba putem pregovora. Putin je, prema istim izvorima, spreman razmotriti opcije prekida vatre, ali insistira na priznanju teritorijalnih dobitaka Rusije i odustajanju Ukrajine od pridruživanja NATO-u.

Donald Trump, koji se vratio na predsjedničku funkciju, najavio je dodatne sankcije Rusiji ukoliko ne dođe do pregovora. Istovremeno je upozorio da bi ruska ekonomija mogla doživjeti velike probleme ukoliko se sukob nastavi.

Bivši zamjenik guvernera Centralne banke Rusije, Oleg Vjugin, izjavio je da je ekonomski interes Rusije okončanje sukoba, jer trenutni vojni troškovi ugrožavaju privrednu stabilnost.

Rusija je povećala odbrambene troškove na 6,3% BDP-a, što predstavlja trećinu državnog budžeta. Inflacija se približila dvocifrenim vrijednostima, dok su kamatne stope na rekordnih 21%, što je izazvalo nezadovoljstvo među ruskim biznismenima.

Putin je nedavno kritikovao ekonomske zvaničnike zbog smanjenja privatnih investicija usljed visokih troškova kredita. Uprkos tome, Centralna banka nije povećala kamatne stope na posljednjem sastanku u decembru, iako su tržišta očekivala rast.

Guvernerka Centralne banke Elvira Nabiulina, koja uživa veliko povjerenje Putina, nalazi se pod pritiskom zbog ovakve monetarne politike. Međutim, smjena na njenoj poziciji trenutno se smatra malo vjerovatnom.

Trumpov povratak u Bijelu kuću mogao bi dodatno utjecati na dinamiku sukoba. Prema ocjenama stručnjaka, povećava se šansa za proširenje Abrahamskih sporazuma, kojima bi se unaprijedila saradnja Izraela i arapskih zemalja, što bi indirektno moglo uticati i na situaciju u Ukrajini.

Iako ruski BDP bilježi rast iznad europskog i američkog prosjeka od 2022., prognoze za 2025. ukazuju na usporavanje, što dodatno motiviše Moskvu da razmotri mogućnost pregovora.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje