Putinove kćeri su na crnoj listi, ali i dalje prolaze na Zapadu: Kako je to moguće?

Među njima su i dvije kćeri ruskog predsjednika Vladimira Putina, a od 2022. godine osam sankcioniranih ruskih državljana objavilo je ukupno 76 radova, pokazalo je ukrajinsko istraživanje koje prenosi U24.

Istraživanje je proveo Centar za istraživanje lažnih vijesti i propagande u ruskoj znanosti pri ukrajinskom Sveučilištu u Sumiju. Utvrdili su da su radove objavljivali veliki izdavači iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Švicarske, Njemačke i Nizozemske. Najveći udio objava, njih 57 posto, potpisuju izdavači iz SAD-a, zatim švicarski s 19 posto i britanski s 15 posto.

Putinove kćeri među autorima

Obje Putinove kćeri, Marija Voroncova i Katerina Tihonova, pod sankcijama su SAD-a, Europske unije i Švicarske. Voroncova, endokrinologinja i genetičarka koja nadzire državne istraživačke programe povezane s genetikom i istraživanjem starenja, objavljivala je radove kod izdavača Springer Nature i švicarskog MDPI-ja.

Tihonova vodi fond Innopraktika i Centar za umjetnu inteligenciju Moskovskog državnog sveučilišta. Taj centar dobiva državna sredstva za razvoj tehnologija dvojne namjene, među ostalim algoritama za bespilotne letjelice i elektroničko ratovanje. Američko Ministarstvo financija uvelo joj je sankcije u travnju 2022., navodeći njezinu ulogu u tehnološkom sektoru koji podupire rusku vlast i obrambenu industriju. Unatoč tome, njezini su radovi objavljivani kod američkog izdavača Allerton Press.

Među ostalim imenima iz istraživanja je Mihail Kovalčuk, čelnik Instituta Kurčatov, koji je pod britanskim sankcijama zbog uloge u strateškim gospodarskim sektorima i potpore ruskom režimu. I dalje je glavni urednik dvaju znanstvenih časopisa koje distribuira Springer Nature, a njegove su radove objavljivali i britanski IOP Publishing te Međunarodna unija za kristalografiju.

Radovi objavljivani i nakon uvođenja sankcija

Na popisu su i osobe povezane s ruskim obrambenim sektorom, energetskim istraživanjima i integracijom okupiranih ukrajinskih područja. Vladimir Litvinenko, rektor Rudarskog sveučilišta u Sankt Peterburgu, kojemu su SAD uvele sankcije, objavio je 2025. rad u časopisu Antarctic Science, koji izdaje Cambridge University Press.

Vladimir Bespalov, čelnik Ruske zaklade za znanost, specijalizirane za mikroelektroniku koja se koristi i u vojnoj industriji, nakon uvođenja sankcija objavljivao je kod izdavača Pleiades Publishing i MDPI. Andrej Poljakov, ravnatelj Instituta za povijest materijalne kulture, pod sankcijama je EU-a zbog aktivnosti povezanih s okupacijom ukrajinskih teritorija, a njegov je rad objavljen u časopisu Nature Communications u srpnju 2026. godine.

Radove u publikacijama velikih zapadnih izdavača objavljivali su i Kiril Sipalo, čelnik Središnjeg aerohidrodinamičkog instituta, te Nikolaj Rogaljov, rektor Moskovskog energetskog instituta. Među izdavačima koji su objavili njihove radove nalaze se Elsevier i Američko fizikalno društvo.

Ukrajinski istraživači upozoravaju i na moguće financijske posljedice takve prakse. Objavljivanje radova u časopisima s otvorenim pristupom često uključuje naknade koje počinju od 2500 dolara po radu. Ako su ih plaćali sankcionirani pojedinci, ruske državne institucije ili sredstva iz ruskih državnih fondova, a novac je prolazio kroz zapadni bankarski sustav, moglo bi biti riječ o kršenju financijskih sankcija.

Dodatna pitanja otvara i recenziranje radova, ako su ga obavljale američke institucije ili podružnice europskih izdavača.

Istraživački tim, zajedno s ukrajinskim Ministarstvom obrazovanja i znanosti, priprema službene upite izdavačima i pritužbe međunarodnim tijelima zaduženima za provedbu sankcija. Među njima su američki OFAC, britanski OFSI, Europska komisija i švicarski SECO.

Ranija istraga organizacije Trap Aggressor pokazala je i kako obitelji povezane s ruskim obrambenim sektorom posjeduju milijarde dolara vrijednu imovinu u Europi i SAD-u, uključujući vile, jahte, zrakoplove i udjele u tvrtkama, dok su istodobno povezane s proizvodnjom vojne opreme za rusku vojsku. Među primjerima su članovi obitelji proizvođača dronova ZALA Lancet, koji su kupovali luksuzne nekretnine u Londonu dok su njihove tvrtke opskrbljivale rusku vojsku, navodi Tportal.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad