Raste pritisak na Merza: Nastavlja li se nepokolebljiva podrška Njemačke Izraelu

Europska komisija ove je sedmice predložila zaustavljanje dijelova Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, upozoravajući da je izraelska vlada izazvala "humanitarnu katastrofu" koja prijeti "gotovo cijelom stanovništvu Gaze", piše Politico.

Sve veći broj zemalja EU podržava takav korak, ali Njemačka je do sada odbila potpisati prijedlog, što bi označilo jasan prekid s njezinom tradicionalno nepokolebljivom podrškom Izraelu. Diplomati iz više zemalja EU privatno su izrazili svoje nezadovoljstvo Berlinom nakon što je Merz sugerirao da želi vidjeti kako će se situacija na terenu razvijati u nadolazećim danima.

Međunarodni pritisak na Izrael pojačao se u posljednje dvije sedmice nakon sve strašnijih upozorenja o situaciji s kojom se suočavaju stotine hiljada ljudi u Gazi. U Europi su lideri, uključujući francuskog Emmanuela Macrona i britanskog Keira Starmera, najavili da namjeravaju priznati palestinsku državu, zahtijevajući od izraelskog premijera Netanyahua da zaustavi neprijateljstva i otvori značajan pristup humanitarnim agencijama za dostavu hrane i medicinskih potrepština.

Čak je i Donald Trump ove sedmice priznao da u Gazi vlada "prava glad".

Rizik od gladi

U ponedjeljak je Komisija odbacila višemjesečnu diplomaciju u oštroj procjeni situacije u kojoj je direktno optužila Izrael za kršenje međunarodnog humanitarnog prava. U dokumentu koji predlaže poteze protiv Izraela navodi se rizik od gladi za cijelo stanovništvo Gaze, kao i "hiljade civilnih žrtava" i "kolaps osnovnih usluga".

Prijedlog Komisije, koji je u utorak kružio među ambasadorima EU, poziva na djelomičnu obustavu pristupa Izraela programu Horizont Europa, vodećem istraživačkom programu bloka. No, uprkos hitnosti, čini se da ta mjera nije dobila dovoljnu podršku među zemljama EU na sastanku izaslanika, a Njemačka i tri druge zemlje blokirale su je.

No postoje znakovi da Merzovo protivljenje slabi. Njemački lider je u ponedjeljak rekao da će Berlin pričekati ishod planiranog posjeta ministara vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva Izraelu sljedeće sedmice. "Naravno, zadržavamo pravo na daljnje rasprave i donošenje daljnjih odluka", rekao je. "Pretpostavljamo da je izraelska vlada prilično spremna prepoznati da se nešto mora učiniti sada".

Kod kuće se Merz također suočava sa sve većim pritiskom. Socijaldemokrati (SPD) njemačke koalicije, zajedno s dijelovima opozicije, počeli su dovoditi u pitanje nepokolebljivu podršku zemlje Izraelu s obzirom na vanrednu situaciju u Gazi.

Razgovori u vladi zakazani su nakon posjeta njemačkog ministra vanjskih poslova, rekla je Derya Türk-Nachbaur, zastupnica SPD-a. "Željela bih da odlučimo o konkretnijim mjerama".

"Koordinacija na europskom nivou također znači moguće povećanje pritiska s Francuskom i Engleskom, a možda i neblokiranje mjera koje je najavio EU", dodala je. U junu je SPD formalno pozvao vladu da prestane blokirati djelomičnu suspenziju sporazuma o pridruživanju na razini EU.

Nema više zataškavanja

"Pritisak na Njemačku mogao bi doći više od unutarnjih stranaka nego od drugih zemalja EU", rekao je jedan diplomatski izvor za POLITICO. Čak ni Merzovi kršćanski demokrati "više ne mogu opravdavati ili prikrivati izraelske postupke".

Italija, koja se pridružila Njemačkoj u protivljenju planu Komisije, također preispituje svoj stav. "Italija je uz Njemačku, ali zapravo obje zemlje razmatraju promjenu svog stava, a razgovori su u toku s izraelskom vladom", dodala je ista osoba. Drugi diplomati i zvničnici EU-a, kojima je također garantirana anonimnost kako bi raspravljali o osjetljivim pitanjima, potvrdili su stav.

Nekoliko zemalja sada je nestrpljivo i želi da Komisija ide dalje i obustavi ključne trgovinske veze s Izraelom, uključujući potencijalnu zabranu uvoza sve robe s okupiranih teritorija, prema riječima diplomata i zvaničnika.

Glasnogovornik nizozemskog ministra vanjskih poslova Caspara Veldkampa rekao je za POLITICO da je zbog "nedostatka napretka" u vezi sa sporazumima između EU i Izraela o humanitarnoj pomoći za Gazu, Nizozemska odlučila zalagati se za suspenziju trgovinskog poglavlja sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela.

Kritični dani pred nama

Ako se Berlin promijeni, osjetljiva ravnoteža u Vijeću mogla bi se preokrenuti u korist formalne opomene EU Izraelu, počevši s programom Horizont Europa, ali potencijalno proširenjem na šire trgovinske mjere.

Diplomatska situacija se brzo mijenja, a promatrači smatraju da bi Njemačka mogla promijeniti svoj stav u nadolazećim satima ili danima. Ambasadori zemalja EU-a mogli bi biti pozvani u Brisel na hitan sastanak kako bi glasali o planu Komisije Horizon, potencijalno unutar sljedeće sedmice.

Jedna od prepreka je potreba da se nacrt pravnog teksta Komisije prevede s engleskog na druge jezike EU kako bi zemlje mogle pravilno razmotriti prijedlog, rekao je jedan zvaničnik za POLITICO.

Francuska i Velika Britanija, u međuvremenu, kreću vlastitim putem, a obje će formalno priznati palestinsku državu na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u septembru

Drugdje u Europi, pitanje što učiniti s Izraelom i Gazom također dominira raspravom. U ponedjeljak je nizozemski parlament prekinuo ljetnu stanku kako bi održao hitnu sjednicu o pogoršanju humanitarne situacije. Nizozemska je također postala druga zemlja EU nakon Švedske koja je sankcionirala izraelske ministre zabranivši dvojici članova Netanyahuovog kabineta ulazak u zemlju.

"To je zato što vidimo da se koraci u Briselu poduzimaju sporo", rekao je Veldkamp na konferenciji za novinare u srijedu, dodajući da je za Nizozemsku, "zemlju koja je tradicionalno prijateljski nastrojena prema Izraelu, to prilično velik korak".

Ipak, Veldkamp je isključio jednostrano priznanje Palestine, rekavši: "U ovom trenutku nije u toku nikakav proces. Priznavanje palestinske države sada neće napraviti veliku razliku na terenu".

'Politička gesta'

Italija, još jedan ključni igrač, čeka ishod sastanka UN-a u septembru prije nego što odluči hoće li podržati priznanje.

"Ako Hamas ostane, onda je objava spremnosti da se odmah prizna Palestina kao država politička gesta, a ne anatema", rekao je jedan talijanski zvaničnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti. "Ali moramo vidjeti koje bi se prilike mogle pojaviti za sedam dana. Kako se stvari budu razvijale s trenutnom situacijom, odnosno nastavkom izraelskih vojnih napada, čak bi i talijanska vlada mogla promijeniti mišljenje", dodao je.

U Belgiji je ministar vanjskih poslova Maxime Prévot izjavio da će svaka odluka o priznavanju biti odgođena barem do početka septembra. Pet vladajućih stranaka u zemlji i dalje je podijeljeno po tom pitanju, iako opozicijske grupe intenziviraju pozive Belgiji da se uskladi sa stavom Francuske.

Nasuprot tome, Španija, Irska i Slovenija već su poduzele korak priznavanja palestinske državnosti, što je signal da se konsenzus EU dodatno raspada kako raste pritisak za koordiniranijim odgovorom na rat u Gazi.

Unutar Komisije, podjele su sve javne. Potpredsjednica Europske komisije Teresa Ribera u srijedu je u radijskom intervjuu prekinula raspravu , optužujući Komisiju da odugovlači.

Ribera je rekla da "mjesecima, praktički svake sedmice", poziva predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen da zauzme snažniji stav. "Komisija je odraz nacionalnih senzibiliteta. Institucionalno ne bi trebala biti takva, trebala bi biti neovisna i predstavljati interese EU, ali istina je da svako dolazi sa svojim kulturnim kontekstom, svojim uvjerenjima".

Za ljude na terenu, nemogućnost EU-a da se dogovori o onome što se smatra uglavnom simboličnom mjerom naglašava bezazlenost njezina odgovora.

"Sama činjenica da se EU ne može složiti ni oko najmanjeg mogućeg koraka... je šala suočena s razmjerima patnje", rekla je za POLITICO Bushra Khalidi, voditeljica politike Oxfama na palestinskim teritorijima. "Neke zemlje kažu da im treba više vremena, ali to je samo više vremena za više smrti u Gazi".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad