Rastu napetosti: Kina ispaljuje rakete prema Tajvanu u dosad najvećoj vojnoj vježbi

Vježbe pod nazivom "Misija pravde 2025" počele su 11 dana nakon što su Sjedinjene Američke Države najavile rekordan paket naoružanja za Tajvan u vrijednosti od 11,1 milijardu dolara, piše Reuters.

Simulacija blokade i napada

Iz kineskog Istočnog zapovjedništva saopćeno je da će se vježbe s bojevom municijom održavati do 18 sati po lokalnom vremenu na pet lokacija u moru i zračnom prostoru oko Tajvana.

Pomorske i zračne snage uvježbavaju udare na ciljeve na moru i u zraku, kao i protupodmorničke operacije sjeverno i južno od otoka. U ponedjeljak je kineska Uprava za pomorsku sigurnost dodala još dvije zone za vježbe, čime je ovo postao šesti i najveći krug ratnih igara od 2022. godine, kada je tadašnja predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila otok.

Visoki tajvanski sigurnosni zvaničnik izjavio je za Reuters da Taipei pažljivo prati hoće li Kina, kao i 2022. godine, ispaliti projektile iznad samog otoka. Izvor je dodao da se čini kako Peking vježbe koristi i za simulaciju napada na kopnene ciljeve, poput američkog raketnog sistema HIMARS, koji s dometom od oko 300 kilometara može gađati ciljeve na obali južne Kine.

Tajvanski predsjednik Lai Ching-te poručio je putem Facebooka da su kineske vježbe "nedosljedne ponašanju koje se očekuje od odgovorne velike sile". Naglasio je da su jedinice na prvoj liniji spremne braniti otok, ali da Taipei ne želi eskalaciju sukoba.

Napetosti i na moru

Ministarstvo odbrane Tajvana potvrdilo je da su se u utorak ujutro održavale vježbe s bojevom municijom sjeverno od otoka te da su krhotine pale u njegovu susjednu zonu, koja se prostire 24 nautičke milje od obale. U 24 sata do 6 sati ujutro oko otoka je djelovalo 130 kineskih vojnih aviona te 22 mornarička i obalna plovila.

Napetosti su vidljive i na moru. Zvaničnik tajvanske obalne straže rekao je za Reuters da je 14 kineskih plovila obalne straže nastavilo plovidbu oko tajvanske susjedne zone.

"Primijenili smo pristup paralelne plovidbe jedan na jedan, pomno prateći međusobne rute“, rekao je, dodajući da je Tajvan koristio i "tehnike stvaranja valova i manevriranja“ kako bi prisilio kineska plovila na povlačenje.

Ove vježbe imaju i globalni značaj jer se Tajvan nalazi na ključnim pomorskim i zračnim rutama. Kroz Tajvanski moreuz godišnje prođe trgovina vrijedna oko 2,45 biliona dolara. Iako je pogođeno 11 od 14 tajvanskih zračnih ruta, poremećaji u međunarodnom zračnom saobraćaju za sada su minimalni.

Pokazivanje sile

Peking je pojačao retoriku nakon što je japanska premijerka Sanae Takaichi prošlog mjeseca sugerirala da bi kineski napad na Tajvan mogao izazvati vojni odgovor Tokija. Kineski državni mediji u utorak su nastavili objavljivati propagandne materijale, uključujući plakat pod nazivom "Čekići pravde“, koji prikazuje kako dva čekića razbijaju tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea.

Kineski mediji posebno su istakli prvo učešće amfibijskog jurišnog broda tipa 075. Akademik Zhang Chi s Kineskog univerziteta nacionalne odbrane objasnio je da ovo plovilo može istovremeno lansirati jurišne helikoptere, desantne brodove, amfibijske tenkove i oklopna vozila.

Uz to, kineska vojska je u ponedjeljak objavila i video generiran umjetnom inteligencijom koji prikazuje napad humanoidnih robota, mikro-dronova i naoružanih robotskih pasa na otok.

Kina cilja spremnost do 2027. godine

Kineska vojska saopćila je da su u vježbama učestvovali razarači, bombarderi i druge jedinice kako bi se "testirala sposobnost pomorskih i zračnih snaga za koordinaciju integrisanog obuzdavanja i kontrole“. Glavni cilj vježbi je simulacija blokade ključnih luka Keelung na sjeveru i Kaohsiung na jugu otoka.

Ove demonstracije sile poklapaju se s procjenama Zapada. Reuters je prošle sedmice izvijestio o nacrtu izvještaja Pentagona u kojem se navodi da "Kina očekuje da će biti sposobna voditi i dobiti rat na Tajvanu do kraja 2027. godine“, što se podudara sa stotom godišnjicom osnivanja Narodnooslobodilačke vojske.

Ipak, opsežna antikorupcijska kampanja predsjednika Xi Jinpinga unutar vojske otvorila je pitanja o njenoj stvarnoj spremnosti. Kineski lider je u oktobru smijenio osam generala zbog korupcije, a prihodi kineskih odbrambenih kompanija prošle godine navodno su pali za 10 posto, uprkos decenijama rastućih vojnih budžeta.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad