Razorna suša koja je pogodila Rog Afrike ne bi se dogodila bez globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, stoji u novom izvještaju koje je danas objavio međunarodni tim klimatologa.

“Klimatske promjene prouzrokovane ljudskim djelovanjem utjecale su na stotinu puta veću vjerovatnost poljoprivredne suše na Rogu Afrike”, stoji u sažetku izvještaja grupe World Weather Attribution (WWA). Dodaje se da do suše ovih razmjera koja upravo pogađa Rog Afrike ne bi uopće došlo da nema učinka emisije stakleničkih plinova.

Od kraja 2020. zemlje na Rogu Afrike, a to su Džibuti, Etiopija, Eritreja, Kenija, Somalija, Južni Sudan i Sudan, prolaze kroz najtežu sušu u posljednjih 40 godina. Njena dugotrajnost rezultirala je ugibanjem miliona grla stoke i uništenjem usjeva.

Studija mreže WWA fokusirala se na tri područja koja su najviše pogođena sušom: to su južna Etiopija, Somalija i istočna Kenija.

Iako su klimatske promjene imale manji učinak na ukupnu godišnju količinu padavina u regiji “više temperature znatno su povećale isparavanje iz tla i biljaka, što je utjecalo na to da tlo postane iznimno suho”, stoji u objavi 19 naučnika koji su sudjelovali u izradi izvještaja WWA.

Oni tvrde da “bez ovakvog efekta regiju u posljednje dvije godine ne bi pogodila tako razorna poljoprivredna suša”.

“Zbog uništenih usjeva i uginule stoke, sada je više od 20 miliona ljudi u opasnost od akutne nesigurnosti kada je posrijedi prehrana”, navodi se u izvještaju.

Klimatolozi WWA su proučavali promjene u količini padavina koje su tokom 2021. i 2022. pogodile regiju – južnu Etiopiju, južnu Somaliju i istočnu Keniju.

Ustanovili su da klimatske promjene utječu na padavinska razdoblja na suprotan način. Razdoblja dugotrajnih kiša sada su kraća, dok su kraća padavinska razdoblja odnedavno dvostruko vjerovatnija i zbog klimatskih promjena postaju vlažnija.

Trend kraćih padavinskih razdoblja odnedavno je prikriven zbog La Nine, anomalnog klimatskog stanja ekvatorskoga dijela Tihog okeana, suprotno ekstremu koji je poznat pod nazivom El Niino.

Dok traje La Nina, pasati pušu snagom većom od uobičajene zbog čega se duž obala Oceanije i Azije pohranjuje puno više tople vode. Kad se to dogodi na tim mjestima padaju ekstremno obilne kiše, no u Južnoj Americi dolazi do velike suše.

Joyce Kimutai, kenijska klimatologinja koja je sudjelovala u izvještaju, AFP-u je rekla da je vrijeme za djelovanje i uključenje u problem na drukčiji način. “Centralno mjesto u ovome procesu zauzima transformacija dosadašnjih sistema. Moramo uvesti inovacije u prehrambenom sistemu, poboljšati suradnju, uključiti ranjive skupine ljudi, na najbolji način iskoristiti dostupne informacije te uključiti i nove tehnologije i tradicionalno znanje”, dodala je Kimutai.

Mreža WWA, koju su uspostavili vodeći klimatski naučnici, posljednjih je godina stekla dobru reputaciju zbog sposobnosti da procijeni u kojoj mjeri klimatske promjene pridonose ekstremnim vremenskim prilikama.

Rezultati njihovih istraživanja objavljuju se po hitnom postupku i ne prolaze dugotrajan proces recenziranja koji zahtijevaju naučni časopisi, no u svome radu koriste odobrene metodološke pristupe.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad