Reformistički teolozi u Iranu izazvali su žestoku raspravu nakon što su nagovijestili da bi Teheran mogao preispitati svoj dugogodišnji otpor prema dvodržavnom rješenju za Palestinu, što bi zahtijevalo priznanje postojanja izraelske države. Izraz “Smrt cionizmu” decenijama je bio ključna ideja iranske revolucije i odnosio se na stav prema Izraelu još od 1979. dok je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) imala sličan stav sve do mirovnih pregovora iz Osla 1990-ih.

Iako je pod bivšim predsjednikom Mohammadom Khatamijem Iran predlagao referendum u kojem bi glasali samo potomci onih koji su živjeli na tom području prije cionističke “invazije”, taj bi proces gotovo potpuno isključio izraelske Jevreje iz glasačkog tijela. Iran tradicionalno vidi Izrael kao kolonijalni projekat doseljenika, a neki iranski lideri otvoreno su negirali i Holokaust.

U novom obratu, 21. oktobra, skupština predavača i učenjaka u seminariji u Qomu – tijelo sklonije reformizmu – izdala je saopćenje koje poziva na “povratak cionističkog režima na zakonske granice prije agresije 1967. i formiranje nezavisne palestinske države”. Ova podrška rješenju sa dvije države izazvala je proteste ispred kancelarija skupštine u Qomu nakon džuma namaza. Konzervativni dnevni list Kayhan nazvao je ovu skupštinu “propagandnom mašinom neprijatelja”, optužujući je za “priznavanje izmišljenog režima Izraela” i karakterizirajući taj stav kao “sramotan i preziran”.

Glavni tužilac Irana također je osudio izjavu skupštine, navodeći da su potrebne “korektivne mjere”, dok su reformistički mediji izvještavali o izjavi sa simpatijama. U odgovor na kritike, skupština u Qomu samo je naglasila da razumije “gnusne zločine cionističke države” te da ne priznaje Izrael, ali vjeruje da bi nezavisna palestinska država mogla okončati krvoproliće.

Iransko suprostavljanje dvodržavnom rješenju predstavlja prepreku u izgradnji diplomatskih saveza u regiji, što potvrđuje i njegovo odsustvo sa nedavne konferencije o tom pitanju u Rijadu. Historičar Arash Azizi smatra da trenutne vojne tenzije između Izraela i Irana ne znače nužno da je ovo neprikladan trenutak za ovakvu debatu.

“Ovo je rasprava između onih koji žele da Iran ostane centar revolucionarnog anti-cionizma i onih koji podržavaju pragmatičnu spoljnu politiku zasnovanu na nacionalnom interesu”, rekao je Azizi. “Iran prolazi kroz tranziciju. Vrhovni vođa ima 85 godina, a vlast se prenosi na novu generaciju. Strategija ‘ni rata ni mira’ više ne funkcioniše”.

Azizi je dodao da je bivši iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif nedavno rekao da su Iranci umorni od vlasti “koja se trudi biti više pro-palestinska nego sami Palestinci”.

Promjena u iranskoj poziciji počela je još pod bivšim predsjednikom Ebrahimom Raisijem. Iran je prošle godine podržao jordansku rezoluciju u Ujedinjenim nacijama – iako sa velikim izmjenama – koja je proglasila dvodržavno rješenje jedinim putem ka miru između Palestine i Izraela, navodi se u Guardianovoj analizi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje