Reuters: Iran priprema snažniju odmazdu, moguće mete i izvan Bliskog istoka

Prema riječima trojice visokih iranskih zvaničnika i izvora upoznatog s razgovorima, vojni komandanti razmatraju proširenje potencijalnih meta s objekata povezanih sa SAD-om na zemlje koje podržavaju američke vojne operacije, a moguće i na lokacije izvan Bliskog istoka.

Konačna odluka nije donesena. Međutim, planiranje je intenzivirano nakon povratka predsjednika Masouda Pezeshkiana iz New Yorka prošle sedmice, dok nijedna strana ne pokazuje spremnost na kompromis.

Odgovor koji bi trebao obnoviti odvraćanje

Hamidreza Azizi, viši analitičar za Iran u Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže da Teheran nije siguran hoće li američki predsjednik Donald Trump pokrenuti novu veliku vojnu kampanju ili se odlučiti za ograničene udare, poput napada na nuklearna postrojenja.

„Ali čini se da su odlučni da na simboličan potez ne odgovore simbolično, nego da eskaliraju u nadi da će ponovo uspostaviti odvraćanje“, rekao je Azizi.

Dvojica iranskih zvaničnika navela su da je Teheran savezničkim grupama u Libanu, Jemenu i Iraku naložio da budu spremne podržati Iran u slučaju obnovljenog američkog napada velikih razmjera.

Prema njihovim riječima, upute podrazumijevaju pripremu koordiniranog odgovora koji bi se protezao „od Hormuškog moreuza do američkih interesa u regiji i izvan Bliskog istoka“.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar.

Prijedlog preko Katara, spor oko nuklearnog programa

Teheran, uprkos vojnim pripremama, ostavlja otvoren kanal za pregovore. Jedno od ključnih pitanja za iransko rukovodstvo jeste može li ekonomija izdržati dugotrajan sukob pod američkom blokadom koja je prekinula izvoz nafte, važan izvor državnih prihoda.

Tokom prošlosedmične Generalne skupštine UN-a Iran je preko katarskih posrednika Washingtonu dostavio prijedlog koji bi, ako bude prihvaćen, mogao omogućiti ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i prekid neprijateljstava širom regije u roku od sedam dana.

Prema iranskim vlastima, prijedlog uključuje završetak borbi, ukidanje američke blokade iranskih luka, oslobađanje najmanje 12 milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava te izuzeće od naftnih sankcija.

Trump je u subotu rekao da je prijedlog odbio. Međutim, iranski državni mediji objavili su da je američki odgovor u utorak preko Katara dostavljen Teheranu i da se razmatra.

Iranski izvori kažu da Washington želi uključiti sporni nuklearni program u pregovore. Teheran insistira da razgovori o tom pitanju mogu početi tek nakon ispunjavanja njegovih sedam uslova.

„Čak i ako Iran odmah ne odbaci američki odgovor i indirektni razgovori se nastave, veoma je malo vjerovatno da će dvije strane postići dogovor“, rekao je jedan zvaničnik.

Pritisak na ekonomiju i energetske pravce

Sukob je počeo američko-izraelskim napadima 28. februara. Prekid vatre od 8. aprila okončao je četrdesetodnevni rat, ali su se neprijateljstva od tada sporadično nastavljala.

Iran i njegovi saveznici nastojali su povećati cijenu sukoba za Washington širenjem napada po regiji i ometanjem protoka nafte kroz Hormuški moreuz. Iran je dronovima i raketama napadao američke saveznike u Zaljevu, dok su jemenski Huti ciljali saudijske interese.

Napredovanje Huta prema moreuzu Bab el-Mandeb otvorilo je dodatnu tačku pritiska na globalne energetske pravce, na južnom ulazu u Crveno more.

Alex Vatanka, direktor programa za Iran u vašingtonskom Institutu za Bliski istok, upozorava da nastavak američke blokade predstavlja ozbiljan izazov za vlasti u Teheranu.

„Iran ne može priuštiti nastavak američkih blokada, koje bi mogle suštinski promijeniti situaciju, praktično oduzimajući režimu kisik… Eskalacija je u ovom trenutku zamisliva“, rekao je.

Strah od novih protesta

Ekonomski i vojni pritisak pojačava i zabrinutost iranskog rukovodstva za unutrašnju stabilnost.

Bivši visoki reformistički zvaničnik rekao je da vlasti strahuju od ponavljanja januarskih protesta, izazvanih pogoršanjem ekonomskih uslova. Vlasti su demonstracije ugušile, pri čemu su ubijene hiljade demonstranata, navodi Reuters.

„Suočavanje s nemirima kod kuće, dok je sistem pod američkim pritiskom i bombama, moglo bi predstavljati veoma ozbiljan izazov legitimnosti vladajućeg establišmenta“, rekao je.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju na pojačanu represiju tokom rata. Amnesty International je u maju naveo da je od početka neprijateljstava uhapšeno više od 6.000 ljudi, dok je septembarski izvještaj istražitelja UN-a zabilježio masovna hapšenja, mučenje i povećanu primjenu smrtne kazne.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad