U okviru jedne od najvećih studija o univerzalnom osnovnom prihodu, teoriji u kojoj država daje novac svojim građanima kao oblik pomoći u poboljšanju kvalitete života, Sam Altman, tvorac ChatGPT-a, je omogućio učesnicima s niskim prihodima da dobijaju po 1.000 dolara mjesečno tokom tri godine, bez ikakvih uslova ili protu-usluga. Rezultati su konačno objavljeni i otkrivaju značajne pomake u životima učesnika.

Učesnici su većinu dodatnog novca trošili na osnovne potrebe poput stanarine, prevoza i hrane. Također, radili su manje, ali su bili angažovaniji u potrazi za poslom u poređenju sa kontrolnom grupom.

“Učesnici su imali veću slobodu u donošenju odluka koje su poboljšavale njihove živote i pripremale ih za budućnost, a sezale su od selidbe do izražavanja interesa za nove poslovne poduhvate,“ naveli su autori studije.

Altman, direktor OpenAI-a, prikupio je 60 miliona dolara za studiju, uključujući 14 miliona svojih sredstava. OpenResearch je proveo studiju pod vodstvom istraživačice Elizabeth Rhodes. Studija je započela 2019. godine i uključivala je 3.000 stanovnika Teksasa i Illinoisa s prihodima ispod 28.000 dolara godišnje. Trećina njih je primala 1.000 dolara mjesečno, dok je ostatak, kontrolna grupa, primao 50 dolara mjesečno.

Studija je pokazala da su učesnici koji su primali 1.000 dolara mjesečno povećali ukupnu potrošnju za prosječno 310 dolara mjesečno, pri čemu je većina tog novca otišla na hranu, stanarinu i prevoz. Također su pružali više finansijske podrške drugima u potrebi u poređenju sa kontrolnom grupom.

Međutim, istraživači nisu pronašli “direktne dokaze o poboljšanom pristupu zdravstvenoj zaštiti ili poboljšanjima fizičkog i mentalnog zdravlja” među onima koji su primali 1.000 dolara mjesečno.

“Vidimo značajno smanjenje stresa, mentalne nelagode i nesigurnosti u vezi sa hranom tokom prve godine, ali ti efekti blijede u drugoj i trećoj godini programa,“ navodi se u izvještaju, ističući da 1.000 dolara mjesečno ne može doprinijeti toliko mnogo. “Sama gotovina ne može riješiti probleme kao što su hronične zdravstvene tegobe, troškovi odgoja djece ili visoki troškovi stanovanja.”

Altman je inspiraciju za ovu studiju crpio iz svog uvjerenja o važnosti osnovnog prihoda u eri umjetne inteligencije, za koju se neki boje da bi mogla učiniti milione poslova zastarjelima.

“Nemoguće je imati pravu jednakost prilika bez neke verzije zagarantovanog prihoda,” rekao je Altman prilikom najave projekta.

Rezultati ove studije pokazali su da su učesnici uštedjeli gotovo 25% više novca u poređenju sa kontrolnom grupom. Također su trošili 22 dolara više mjesečno na druge ljude, što je oko 26% više nego kontrolna grupa. Nije bilo značajnog uticaja na vlasništvo automobila ili kuća, ali su učesnici koji su primali 1.000 dolara bili skloniji selidbi i plaćanju skupljih stanarina nego kontrolna grupa.

U pogledu zdravstvene zaštite, učesnici su imali blago povećanje u korištenju stomatološke njege, posjetama hitnoj službi i potrošnji na zdravstvenu zaštitu, ali nije bilo direktnih dokaza o poboljšanom zdravlju.

Učesnici su također pokazali veću želju za štednjom i napredovanjem u obrazovanju, posebno u trećoj godini, u poređenju sa kontrolnom grupom. Međutim, nije bilo značajnih efekata na ukupna obrazovna postignuća.

Jedna učesnica, Sarah, majka četvero djece iz ruralnog dijela Illinoisa, rekla je da su joj uplate pomogle da plati proteze za djecu i finansira putovanje za diplomu svoje kćeri. Druga učesnica, Cara, koja pati od bolnog nervnog poremećaja, rekla je da joj je novac pomogao da otplati dugove.

“Osjećaj gubitka sposobnosti da se brinete o sebi i očajnički trebate pomoć drugih je težak,” rekla je Cara. “Novac je bio gotovo poput čuda.”

Ova studija pruža važan uvid u potencijal osnovnog univerzalnog prihoda za poboljšanje života ljudi s niskim prihodima, iako ističe da sam novac nije dovoljan za rješavanje svih problema, prenosi Business insider.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad