Tvrdi da vidi promjene
Rubio: Pregovori Rusije i Ukrajine veoma produktivni

Ruski i ukrajinski zvaničnici sastali su se jučer u Abu Dabiju na prvim mirovnim pregovorima od februara, dok su izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa pokrenuli novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini.
Američki državni sekretar Marco Rubio opisao je sastanak, održan uz posredovanje SAD-a, kao veoma produktivan, ne iznoseći dodatne detalje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovore je ocijenio kao "konstruktivne i prilično sadržajne", navodeći da su obuhvatili humanitarna i sigurnosna pitanja.
Obraćajući se novinarima kasnije u Danskoj, Zelenski je rekao da je zadovoljan porukama koje prima od dvojice američkih predsjedničkih izaslanika, Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera
"Vidim promjene. Veoma sam sretan zbog onoga što čujem" rekao je Zelenski.
Na mreži X naveo je da je oslobađanje ratnih zarobljenika prioritet, te da se detaljno razgovaralo o sadržaju sigurnosnih garancija za Ukrajinu i osnovama koje bi osigurale njihovo dugoročno funkcionisanje.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergei Ryabkov izjavio je da je prerano za procjenu ishoda sastanka uoči drugog dana pregovora zakazanog za srijedu.
Sastanak je uslijedio nakon kontakata koje je Washington posljednjih sedmica imao s obje strane, a Kushner je rekao da su oni doprinijeli smanjenju razlika između njihovih stavova.
"Ohrabreni smo konstruktivnim razgovorima danas", napisao je Kushner na mreži X nakon završetka prvog dana pregovora.
Dodao je da američka strana radi na okončanju rata i uspostavljanju sigurnosnih aranžmana neophodnih za suverenu, sigurnu i prosperitetnu Ukrajinu, kao i za trajan mir u Evropi.
Duboke razlike i dalje prisutne
Uprkos javnom optimizmu Donalda Trumpa, dvije zaraćene strane i dalje su daleko od dogovora o mogućem mirovnom sporazumu, više od četiri i po godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu punog obima.
Ruske snage kontrolišu oko petinu ukrajinske teritorije, ali teritorijalna pitanja nisu jedina prepreka. Među ključnim temama su buduće sigurnosne garancije, koje traže obje strane, te zahtjevi Moskve da Ukrajina zadrži neutralan status i ne pristupi NATO-u.
Trump je pojačao pritisak na Kijev da postigne sporazum, poručivši da je vrijeme da Ukrajina okonča rat ili se suoči s "vrlo lošom stvari". Prošle sedmice rekao je da je rat blizu okončanja kroz "veliki, lijepi sporazum", iako je i ranije više puta predviđao proboje koji se nisu ostvarili.
Moskva traži širi sigurnosni okvir
Ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov naglasio je da Moskva preferira pregovore o široj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi prije rješavanja konkretnih pitanja vezanih za rat.
"Ideja da se prvo definišu jasni parametri buduće sigurnosne arhitekture, a tek potom pristupi rješavanju samog rusko-ukrajinskog sukoba, potpuno je razumna", rekao je Lavrov u Moskvi.
Zelenski je novinarima kazao da ima ozbiljne rezerve prema prijedlozima o novoj sigurnosnoj arhitekturi.
"Vrlo smo oprezni prema toj temi jer niko zapravo ne razumije sto posto šta oni žele. Svi su spremni za dijalog. Prvo, zaustaviti rat u Ukrajini. Drugo, sigurnosne garancije za Ukrajinu. Treće, možda razgovarati o sigurnosti u Evropi i svijetu", kazao je.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u ponedjeljak, 9. novembra, da bi širi sigurnosni pregovori trebali uslijediti tek nakon prekida vatre. Lavrov je odbacio mogućnost primirja, tvrdeći da evropske države pokušavaju osigurati predah Ukrajini.
Evropa traži mjesto za pregovaračkim stolom
Novi američki napori usmjereni ka postizanju sporazuma podstakli su evropske zvaničnike da zahtijevaju ulogu u pregovorima o okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Prije glavnog sastanka, ukrajinska delegacija odvojeno je razgovarala s predstavnicima Evrope, NATO-a, Evropske unije i dvojicom američkih izaslanika.
Francuska je saopćila da trajni mir nije moguć bez rješavanja evropskih sigurnosnih pitanja i da Evropljani moraju biti uključeni u proces.
Evropske vlade uglavnom su izbjegavale kontakte s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom rata, iako su lideri Finske i Norveške 27. oktobra razgovarali s njim telefonom, što je naišlo na kritike dijela evropskih partnera.
Rusija je jasno stavila do znanja da ne vidi mjesto za evropske predstavnike na sastanku s Ukrajincima i Amerikancima.
Rubio je, govoreći u Parizu, kazao je da SAD namjeravaju u nekom trenutku proširiti trilateralne razgovore i uključiti evropske predstavnike.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare