Od Putinove naredbe za mobilizaciju, Liliya Vezhevatowa pomaže Rusima, koji neće da se bore protiv Ukrajine, da napuste zemlju. Ona je jedna od stotina feministica čiji je pokret postao politička snaga u Rusiji, piše Deutsche Welle.
Na početku mobilizacije u Rusiji, Liliya Vezhevatova je malo spavala. Mnogi prijatelji i poznanici molili su je da pomogne muškarcima da napuste zemlju. Sama Vezhevatowa sada živi u glavnom gradu Armenije Erevanu i koordinatorica je “Feminističkog antiratnog otpora” (Feministskoye Antivoyennoye Soprotivleniye – FAS), prenosi njemački DW.
Više od 222.000 ljudi već je pozvano u sklopu “djelomične mobilizacije”, kako se to službeno naziva u Rusiji, rekao je nedavno ruski predsjednik Vladimir Putin. Prema Novaya Gazeta Europe, više od 260.000 muškaraca napustilo je zemlju od objave mobilizacije kako bi izbjegli odlazak na ratište.
Bijeg muškaraca bio je novi zadatak za feministice. “Davale smo savjete, kupovale karte, organizirale autobuse i udomljavale ljude”, prisjeća se Vezhevatowa. Većina muškaraca je, kaže, otišla između 21. i 26. septembra. U rad je uključeno nekoliko stotina aktivista FAS-a u Rusiji i inozemstvu. Ona je sama, kako kaže, do sada pomogla da 60 muškaraca napuste Rusiju.
Aktivistica FAS-a Lelja Nordik govori nešto slično kada je riječ o onima koji ne žele mobilizaciju: “Mene su kontaktirali deseci ljudi koji su željeli izbjeći mobilizaciju u rusku vojsku ili koji su htjeli pomoći svojim rođacima. Informirala sam ih o ljudskim pravima i povezala s aktivistima koji bi mogli organizirati polazak. Kupila sam avionske karte, tražila prijevoz ili privremeni smještaj”, kaže Nordik. Ona kaže da je većina onih koji žele pobjeći odavno otišla, ali da ima i drugih muškaraca, koji se još spremaju napustiti zemlju.
Prvi, koji su morali biti odvedeni iz zemlje, bili su trans ljudi ili ljudi koji su uhapšeni tokom demonstracija jer su najviše ugroženi od režima, kaže Vezhevatowa: “Strahovalo se da će ih sigurnosne snage odvesti kući s pozivima za mobilizaciju.”
Volonteri su pokupili bjegunce na rusko-gruzijskoj granici i smjestili ih u stanove koje su iznajmili aktivisti. “Neki su se šalili da sada sami nemaju gdje spavati”, kaže Vezhevatowa. Ona je uvjerena da su žene danas temelj ruskog civilnog društva jer se brzo okupljaju i učinkovito pomažu.
Pravna, psihološka i materijalna pomoć
Natalia Kovylyaeva je uvjerena da je FAS najvažnija institucija koju je iznjedrio feministički pokret u Rusiji. Prema riječima politologinje sa Sveučilišta u Tartuu u Estoniji, početkom 2022. u Rusiji je bilo oko 57 feminističkih grupa u oko 30 regija zemlje. Mnogi od njih formirali su FAS već 25. februara, dan nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Danas je, prema riječima Kovylyaeve, pokret aktivan u 100 gradova u Rusiji i inozemstvu.
FAS trenutno ima više od 40.000 pratitelja na Telegramu. Članice FAS-a organiziraju prosvjede protiv rata, nose crnu odjeću na ulicama, šire antiratne memeove na društvenim mrežama, pišu “Ne ratu” na novčanicama u rubljama i izdaju novine “Schenskaja Pravda” (Ženska istina). “Schenskaya Pravda su nezavisne antiratne novine koje možete pokazati svojim majkama i bakama bez osjećaja srama”, stoji na Twitteru, gdje su novine dostupne za preuzimanje.
Aktivisti FAS-a također provode akcije kao što je “Mariupol 5000”. Pri tome su postavili stotine spomenika u dvorištima kuća u Rusiji za ljude ubijene u gradu na istoku Ukrajine. “Feministkinje izbjeglicama pružaju pravnu, psihološku i materijalnu pomoć, pomažu im pri kretanju i brinu o aktivisticama koje su fizički isrcpljene”, kaže Kovylyaeva.
Feministkinje nisu shvaćane ozbiljno
Pokret je organiziran horizontalno i aktivisti mogu osnovati svoju udrugu u svakom gradu. “Ovo čini FAS prilagodljivijim i omogućuje nove taktike i strategije”, kaže Natalia Kovylyaeva. Smatra da se FAS od ostalih inicijativa izdvaja i kreativnim oblicima prosvjeda: “Feministice se obraćaju ljudima u formatu koji oni najbolje mogu shvatiti i govore o ratu i njegovim posljedicama na jeziku koji razumiju veliki dijelovi populacije.”
Međutim, istraživačica priznaje da je stav prema feministkinjama u Rusiji uvijek bio vrlo negativan. Samo rijetki, kako kaže, shvaćaju za što se one zalažu: “Teško je reći u kojoj su se mjeri stavovi promijenili, ali feministkinje su našle zajednički jezik s velikim dijelovima stanovništva”, smatra Kovylyaeva. Prema njenom mišljenju, FAS je postao opipljiva politička snaga koja se suprotstavlja ratu, patrijarhatu, autoritarizmu i militarizmu. „Dok je Putinov režim slamao druge oporbene snage, feministkinje niko nije shvaćao ozbiljno, uključujući opozicione političarke”, kaže ona. Ipak feministice su, kaže, postupno izgradile mrežu.
Informativni rad sada je u prvom planu
Međutim, u međuvremenu, kaže aktivistica Vezhevatowa, mnoge su aktivistice napustile Rusiju jer su služile zatvorske kazne nakon antiratnih prosvjeda u februaru i željele su izbjeći rizik od daljnjeg zatvaranja. I sama je, kaže, dva puta uhapšena, nakon čega se u martu preselila u Erevan. No, prema riječima koordinatora FAS-a, egzil im omogućuje nastavak koordinacije i siguran rad.
Budući da je smanjen broj poziva za vojnu službu, FAS-ove aktivistikinje su se koncentrirale na informiranje Rusa. One ih pozivaju da ne prihvataju pozive za vojnu službi i da se klone ureda za regrutiranje. Ali situacija je tužna i teška, kaže Wezhevatowa: “Socijalizacija muškog spola ukorijenjena je u glavama ljudi, a neke majke čak uvjeravaju svoje sinove da će biti kukavice i dezerteri ako ne odu u rat.”
U prošlosti su ruske feministice sigurno vrijeđali mnogi muškarci, kaže Vezhevatowa, ali naglašava: “Kada su ljudi u nevolji i bježe od smrti, nije sasvim ispravno podsjećati ih na njihovo ponašanje u prošlosti. Osim toga, iza svakog muškarca, kojem pomognemo, stoje žene – majke, žene, sestre – i djeca.”
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!