Rusija kritikovala američki prijedlog o prekidu vatre u Ukrajini

Savjetnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je da je američkom savjetniku za nacionalnu sigurnost, Mikeu Waltzu, rekao da Moskva predloženi 30-dnevni prekid vatre vidi kao "ništa više od kratkog predaha za ukrajinske snage".
"Koraci koji samo imitiraju mirovne akcije nikome nisu potrebni u ovoj situaciji", rekao je Ušakov u intervjuu za rusku državnu televiziju.

Njegove izjave predstavljaju najjasniji signal do sada da je plan prekida vatre neprihvatljiv za Moskvu u sadašnjem obliku.

"Dokument, čini mi se, ima ishitren karakter... Biće potrebno raditi, razmišljati i uzeti u obzir i naš stav. On u osnovi predstavlja samo ukrajinski pristup", dodao je Ušakov.

Njegovi komentari uslijedili su nakon što je Witkoffov avion u četvrtak sletio u Moskvu, gdje se očekuje da će se blizak Trumpov saradnik sastati s Putinom u Kremlju kako bi zagovarao prekid vatre nakon razgovora Washingtona s ukrajinskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.

Witkoff, koji je službeno Trumpov izaslanik za Bliski istok, postao je ključni pregovarač u sukobu između Rusije i Ukrajine.

Ukrajina je nakon razgovora s visokim američkim diplomatama izjavila da je spremna prihvatiti trenutni 30-dnevni prekid vatre, a SAD su navele da će taj prijedlog predstaviti Rusiji.

Međutim, Moskva do sada nije pokazala spremnost da se obaveže na bilo kakav prekid vatre ili vremenski okvir za isti.

Rusija ne osjeća hitnost

Retorika ruskih zvaničnika u posljednje vrijeme pokazuje izražen skepticizam prema privremenom primirju, bez naznaka hitnosti da se postigne dogovor ili naprave ustupci. S obzirom na to da situacija na terenu ide u korist Rusije, Moskva očigledno ne vidi razlog da zamrzne borbe bez značajnih ustupaka.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije u srijedu upozorio je da ne treba "prejudicirati stvari" kada je riječ o odgovoru Moskve, dodajući da će Rusija prvo razgovarati s američkim pregovaračima o detaljima.

Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je izjavila da je Moskva spremna razgovarati o američki podržanoj mirovnoj inicijativi "čak i danas". Međutim, istovremeno je naglasila da Rusija ne vidi hitnost u zaustavljanju borbi, te da neće prihvatiti zapadne mirovne trupe u Ukrajini kao sigurnosnu garanciju, upozorivši da bi bile napadnute ako bi bile raspoređene.

"Spremni smo razgovarati o inicijativama koje su tamo predstavljene u budućim kontaktima sa Sjedinjenim Državama", rekla je Zaharova.
"Rusija neće prihvatiti raspoređivanje stranih oružanih snaga u Ukrajini, jer bi to predstavljalo direktno učešće u sukobu, a Moskva će odgovoriti svim dostupnim sredstvima".

Ukrajina je sa svoje strane naglasila da bi joj bila potrebna neka vrsta sigurnosne garancije kako bi potpisala trajan sporazum o prekidu vatre.

Odbijanje Moskve da prihvati evropske mirovne snage – koje Ukrajina vidi kao jedinu realnu alternativu članstvu u NATO-u kada je riječ o osiguranju svoje sigurnosti – predstavlja veliku prepreku za mirovni sporazum prihvatljiv Kijevu.

Putin će se prvi put oglasiti o primirju nakon sastanka s Lukašenkom

Predsjednik Rusije očekuje se da će u četvrtak prvi put komentarisati predloženi prekid vatre nakon sastanka s bjeloruskim liderom Aleksandrom Lukašenkom, bliskim saveznikom Moskve.

Putin je ranije više puta odbacio mogućnost privremenog prekida vatre, ističući da je fokusiran na rješavanje "korijenskih uzroka" sukoba.

Posmatrači vjeruju da je Putin odlučan da iznese maksimalističke zahtjeve prije nego što pristane na bilo kakav prekid vatre, što će vjerovatno produžiti pregovore.

Rusija postavlja zahtjeve za okončanje rata

Reuters i Bloomberg izvijestili su da je Rusija, u razgovorima sa SAD-om, predstavila listu takvih zahtjeva za okončanje rata u Ukrajini i resetiranje odnosa s Washingtonom.

Peskov je u četvrtak odbio komentarisati medijske izvještaje.

Ovi zahtjevi bi mogli uključivati:

- Demilitarizaciju Ukrajine
- Prekid zapadne vojne pomoći
- Obavezivanje Kijeva da ostane van NATO-a
- Zabranu raspoređivanja stranih trupa u Ukrajini
- Međunarodno priznanje ruskih teritorijalnih pretenzija na Krim i četiri ukrajinske regije koje je Rusija anektirala 2022. godine

Putin bi mogao obnoviti i svoje šire zahtjeve iz 2021. godine, koji nadilaze Ukrajinu. Oni uključuju poziv NATO-u da prestane s raspoređivanjem oružja u državama koje su se pridružile Savezu nakon 1997. godine, kada je NATO počeo širiti svoje članstvo na bivše komunističke zemlje.

Mnogi u Evropi strahuju da bi ovakvi uslovi za mir mogli oslabiti sposobnost Zapada da poveća svoje vojno prisustvo i omogućiti Putinu da proširi svoj uticaj na kontinentu.

Moskva učvršćuje pozicije na bojnom polju

Samouvjerena retorika Moskve dodatno je ojačana nedavnim napredovanjem ruskih snaga na terenu.

U četvrtak je Kremlj saopćio da su njegove trupe u završnoj fazi istjerivanja ukrajinske vojske iz Kurske oblasti, gdje je Kijev prošle godine zauzeo rusku teritoriju u nadi da će je koristiti kao pregovarački adut.

Ruska vojska u četvrtak je objavila da je ponovo zauzela Sudžu, najveći grad koji je Ukrajina držala u toj regiji, dok Kijev navodi da je u toku organizovano povlačenje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje