Rusija postavila zahtjev koji bi mogao promijeniti sigurnosnu sliku Evrope: NATO mora nazad na položaje iz 1997.

Dokument, datiran 10. novembra i distribuiran tokom pregovora s izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trumpa u Abu Dhabiju, uglavnom ponavlja zahtjeve koje je Moskva iznijela u decembru 2021. godine, dva mjeseca prije početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.

The New York Times je dokument dobio od osobe uključene u pregovore, dok je druga osoba upoznata s razgovorima potvrdila njegovu autentičnost. Dokument nema službeno zaglavlje niti potpis i predstavlja početnu pregovaračku poziciju Rusije, a ne formalni sporazum.

Moskva zahtijeva da NATO povuče svoje trupe i vojne baze na položaje koje je Savez imao 1997. godine, prije proširenja na centralnu i istočnu Evropu. Takav potez oslabio bi odbranu država poput Poljske, Estonije, Latvije i Litvanije, koje su se NATO-u pridružile nakon 1997. godine.

Rusija također želi da članice NATO-a isključe mogućnost daljnjeg proširenja Saveza, kao i bilo kakvih vojnih aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.

Dokumentom se zahtijeva i obustava svih zapadnih isporuka oružja i vojne opreme Ukrajini. Moskva bi prihvatila članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji samo pod uslovom da Kijev bude isključen iz zajedničke odbrambene politike Unije.

Rusija također traži ograničenja evropskog sistema nuklearnog odvraćanja. Dok su njeni zahtjevi iz 2021. godine bili usmjereni na NATO-ove aranžmane o zajedničkom korištenju nuklearnog oružja, novi dokument ide korak dalje, zahtijevajući od Velike Britanije i Francuske da isključe mogućnost korištenja svog nuklearnog oružja za odbranu drugih evropskih država.

Povratak sferama utjecaja iz Hladnog rata

Prema riječima osoba koje su prisustvovale pregovorima u Abu Dhabiju, ruski zvaničnici izričito su ukazali na period Hladnog rata i Varšavski pakt, vojni savez predvođen Sovjetskim Savezom, kao model za buduće sigurnosne aranžmane u Evropi.

Tvrdili su da je podjela Evrope na američku i sovjetsku sferu utjecaja smanjivala rizik od sukoba zahvaljujući uspostavljenim dogovorima i komunikaciji između dvije sile.

Takav stav sugeriše da Moskva ne nastoji samo iznuditi ustupke u vezi s Ukrajinom nego i postići šire preoblikovanje evropskog sigurnosnog poretka.

Ruski predstavnici naznačili su da dokument predstavlja početnu pregovaračku poziciju i da bi predsjednik Vladimir Putin mogao biti spreman na kompromis, prema riječima osoba upoznatih s pregovorima.

Kako su odgovorile Sjedinjene Američke Države i Evropa?

Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner poručili su ruskim pregovaračima da se mnogo toga promijenilo otkako je Moskva prvi put iznijela slične zahtjeve u decembru 2021. godine, prema riječima američkog zvaničnika kojeg citira The New York Times.

Izaslanici su pozvali Rusiju da predstavi nove prijedloge koji bi uključivali konkretne korake koje bi Moskva poduzela radi smanjenja napetosti.

Nakon sastanka s Putinom u Moskvi 12. novembra, Kushner i Witkoff otputovali su u Dublin kako bi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog informisali o razgovorima.

Kushner je nakon toga izjavio da sporazum ne može biti zaključen bez učešća evropskih država.

Evropski lideri već su odbacili ruske zahtjeve. Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da bi prihvatanje uslova Moskve predstavljalo direktnu prijetnju sigurnosti Poljske.

Obnovljeni zahtjevi dolaze uoči planiranog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i Putina naredne sedmice u kineskom Shenzhenu, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).

Uprkos diplomatskim naporima Trumpove administracije koji traju duže od 20 mjeseci, ruski dokument pokazuje da su temeljni zahtjevi Moskve u vezi s Ukrajinom i evropskom sigurnošću ostali uglavnom nepromijenjeni.