Sigurnosna arhitektura Evrope
Rusija razmatra sporazume o nenapadanju s članicama NATO-a: Moskva iznijela tri prijedloga

Rusija bi mogla zaključiti pojedinačne sporazume o nenapadanju s državama članicama NATO-a u okviru razgovora o novoj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi. Tu mogućnost predstavio je visoki zvaničnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova Aleksej Drobinjin, dok Moskva nastoji pitanje budućeg sigurnosnog poretka Evrope uključiti u pregovore o okončanju rata u Ukrajini, izvještava Reuters.
Drobinjin je u srijedu, 11. novembra, na sigurnosnoj konferenciji u Moskvi predstavio tri moguća modela budućih sigurnosnih odnosa Rusije s drugim državama, uključujući članice NATO-a.
Njegove izjave uslijedile su u vrijeme održavanja dvodnevnih pregovora o Ukrajini u Abu Dhabiju, tokom kojih je, prema riječima glavnog ruskog pregovarača Vladimira Medinskog, pitanje nove evropske sigurnosne arhitekture bilo centralna tema.
Medinski nije otkrio detalje razgovora niti je precizirao o kakvim se konkretnim rješenjima raspravljalo.
Tri mogućnosti koje predlaže Moskva
Prva mogućnost koju je Drobinjin predstavio podrazumijeva uspostavljanje kolektivnog odbrambenog saveza ili zaključivanje bilateralnih sporazuma o međusobnoj pomoći, po uzoru na postojeće ruske aranžmane s Bjelorusijom i Sjevernom Korejom.
Druga opcija uključuje političke sporazume kojima bi se države obavezale da neće pomagati protivnicima druge strane u slučaju agresije. Kao primjer takvog aranžmana ruski diplomata naveo je sporazum Moskve s Iranom.
Treća mogućnost, koja se direktno odnosi na NATO, predviđa zaključivanje bilateralnih sporazuma o međusobnom nenapadanju.
„Naprimjer, sporazumi ove vrste mogli bi biti postignuti, između ostalog, s pojedinačnim državama članicama NATO-a, koje bi potom dobile dodatne individualne sigurnosne garancije od Ruske Federacije“, izjavio je Drobinjin.
Njegovu izjavu Reuters je prenio na osnovu videosnimka govora objavljenog na internetu.
Ruski diplomata nije precizirao s kojim bi članicama NATO-a Moskva željela zaključiti takve sporazume niti pod kojim uslovima.
Različiti stavovi Evrope i SAD-a
Prijedlozi dolaze u trenutku kada se nastavljaju diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini, ali među zapadnim partnerima postoje različita mišljenja o tome kada bi trebalo otvoriti pitanje šire evropske sigurnosti.
Pojedini evropski političari protive se razgovorima o novoj sigurnosnoj arhitekturi kontinenta prije nego što bude ostvaren konkretan napredak u pregovorima o Ukrajini, uključujući postizanje prekida vatre.
Američki zvaničnici, s druge strane, pokazali su spremnost da se i o tom pitanju razgovara.
Pregovori o Ukrajini u Abu Dhabiju nastavljeni su ove sedmice, prvi put od februara. Ruska strana nastoji pitanje sigurnosnih odnosa s evropskim državama postaviti kao dio šireg diplomatskog procesa.
Za sada nema potvrde da su pojedinačne članice NATO-a prihvatile rusku inicijativu ili da su započeti pregovori o konkretnim bilateralnim sporazumima.
Drobinjinovi prijedlozi predstavljaju moguće modele budućih sigurnosnih odnosa, a ne već postignute dogovore.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare