Ruska rublja pala je u srijedu na najniži nivo u više od dvije godine, što je rezultat kombinacije niskih cijena nafte, novih sankcija protiv ruskih kompanija i sve većih vladinih troškova za ratne napore, čime se dodatno opterećuje ruska ekonomija.

Centralna banka Rusije reagovala je obustavljanjem kupovine valuta do kraja ove godine, potezom kojim se nastoji ograničiti ponuda rublji na tržištu i stabilizirati njen kurs. Slična mjera uvedena je i prošle godine nakon pobune vođe plaćeničke grupe Wagner, Jevgenija Prigožina, što je izazvalo krizu povjerenja u rusku ekonomiju.

Ova odluka bi trebala pomoći u obuzdavanju inflacije, koja je primorala centralnu banku da podigne ključnu kamatnu stopu na 21 posto. Iako zvanični podaci pokazuju inflaciju od 8,5 posto, privatna istraživanja, poput onih firme ROMIR, sugerišu da je stvarna stopa inflacije znatno viša.

Rublja je bila pod stalnim pritiskom tokom cijelog ljeta, dijelom zbog pada cijena nafte, koja je i dalje najvažniji ruski izvozni proizvod uprkos zapadnim sankcijama. Slaba potražnja iz Kine i Europe, kao i rastuća proizvodnja nafte iz SAD-a, Brazila i Gvajane, dodatno su smanjili cijene. Ove sedmice, cijene Brenta pale su gotovo 4 posto, djelimično zahvaljujući primirju između Izraela i Hezbollaha.

Pritisak na rublju dodatno je pojačan novim sankcijama SAD-a, uključujući mjere protiv Gazprombanke, koja je do sada obrađivala plaćanja za preostali ruski izvoz gasa u Europu. Sankcije su također obuhvatile 50 ruskih banaka s međunarodnim vezama, više od 40 registara za vrijednosne papire i 15 finansijskih zvaničnika.

“Paketi sankcija imaju svoje negativne efekte koje Rusi najviše osjete kroz visoku inflaciju”, izjavio je Grzegorz Drozdz, analitičar tržišta iz Conotoxie.

Rublja je pala na 114,75 u odnosu na američki dolar, nivo koji nije viđen od marta 2022., neposredno nakon početka rata u Ukrajini. Do kraja trgovanja u Moskvi, valuta se blago oporavila na 113,15, ali je i dalje zabilježila pad od preko 7 posto u jednom danu.

Politika visokih kamatnih stopa Centralne banke Rusije izazvala je sve veće kritike vodećih industrijalaca u zemlji, poput metalurškog magnata Olega Deripaske i Sergeja Čemezova, šefa moćnog odbrambenog konglomerata Rosteh.

“Izgleda da je lijek štetniji od same bolesti”, izjavio je predsjednik Severstala, Aleksej Mordašov, tokom konferencije u Sankt Peterburgu.

“Potrebne su ozbiljne rasprave o ovoj temi”, dodao je Mordašov. “Ovo je situacija bez presedana u modernoj svjetskoj historiji, gdje je kamatna stopa centralne banke 2,5 puta veća od inflacije, a valuta i dalje gubi vrijednost”.

Centralna banka Rusije je na posljednjoj sjednici podigla kamatne stope na 21 posto, a guvernerka Elvira Nabiullina zaprijetila je dodatnim povećanjem. Uprkos ovim mjerama, rublja je ove godine izgubila gotovo četvrtinu svoje vrijednosti u odnosu na dolar, prenosi Politico.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje