Forsiranje promjene vlasti je "poznat trik iz ruskog priručnika", a upravo je američki predsjednik Donald Trump ove sedmice pozvao Ukrajinu da održi predsjedničke izbore, piše Foreign Policy.
Kako rat u Ukrajini ulazi u svoju četvrtu godinu, posljedice neumoljivih napada dronovima, sumornih vijesti s ratišta i psihološkog pritiska dugotrajnog sukoba promijenile su javno mnijenje. Otprilike trećina anketiranih Ukrajinaca sada je otvorena za teritorijalne ustupke, dok 44 posto smatra da su pregovori odavno trebali započeti.
Ranije ovog mjeseca, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski signalizirao je spremnost za pregovore i predložio Trumpovoj administraciji da američku vojnu podršku – ili potencijalni put u NATO – zamijeni za pristup ogromnim ukrajinskim resursima rijetkih metala i prirodnim bogatstvima.
Međutim, umjesto jačanja pregovaračke pozicije Kijeva, ovaj prijedlog je izazvao zabrinutost zbog ekonomske kolonizacije – nacrtom sporazuma bi Washington dobio kontrolu nad ključnim mineralima, naftnim i plinskim nalazištima, strateškom infrastrukturom i polovinom prihoda od eksploatacije resursa, bez čvrstih sigurnosnih garancija.
Ukrajina je na kraju odbacila ovaj sporazum.
SAD ispunjavaju Putinove zahtjeve
Kako navodi Foreign Policy, diplomatski pejzaž postaje sve složeniji jer je Trump odlučio prekinuti međunarodnu izolaciju Rusije i normalizirati odnose između SAD-a i Moskve. Nakon trogodišnjih američkih nastojanja da izoliraju ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog invazije na Ukrajinu, Trump je prošle sedmice razgovarao s njim telefonom, što je rezultiralo američko-ruskim pregovorima u Saudijskoj Arabiji – bez prisustva ukrajinskih i evropskih predstavnika.
Američki zvaničnici već su počeli ispunjavati Putinove zahtjeve. Ministar odbrane Pete Hegseth nedavno je odbacio ideju o ulasku Ukrajine u NATO i pozvao Kijev da odustane od cilja vraćanja svih okupiranih teritorija.
Na nedavno održanoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, komentari potpredsjednika J. D. Vancea signalizirale su rastući razdor unutar zapadnog saveza, što je Moskva pozdravila.
Sljedeći mogući korak? Prisiljavanje Ukrajine na prijevremene izbore prije potpisivanja bilo kakvog mirovnog sporazuma – što bi moglo značiti uklanjanje Zelenskog s vlasti, što je upravo ono što Putin čeka.
Upravo je Trump ove sedmice izjavio da je Ukrajina kriva za početak rata i rekao da bi trebala održati nove izbore kao preduslov za pregovore.
Metode Kremlja
Kijev bi se uskoro mogao naći između dva strana lidera, od kojih oba žele promjenu u njegovom rukovodstvu iz vlastitih razloga.
Kako piše Foreign Policy, “delegitimizacija lidera druge zemlje poznata je taktika iz ruskog priručnika, a iako se sada može činiti nezamislivim da Ukrajina ponovo padne pod ruski utjecaj, to bi se zapravo moglo ostvariti tokom jedne decenije”. Naime, nedavna ukrajinska historija i širi geopolitički trendovi pružaju dovoljno dokaza o ovom riziku.
Putin je tvrdio da je Zelenski “nelegitiman” jer su ukrajinski izbori zakazani za 2024. godinu odgođeni te je rekao da on stoga nema pravo potpisivati bilo kakve mirovne sporazume. Još važnije, njegovo svrgavanje omogućilo bi Putinu da tvrdi da je postignut napredak u jednom od ključnih ciljeva njegovog rata: “denacifikaciji”.
Uprkos jevrejskom porijeklu Zelenskog, ruska propaganda ga je prikazala kao vođu “nacistički kontrolisane” Ukrajine – narativ koji je Putin iskoristio za opravdavanje invazije i mobilizaciju domaće podrške.
Trump ima svoje zamjerke Zelenskom. Naime, Zelenski je bio u centru pažnje tokom procesa Trumpovog opoziva u njegovom prošlom mandatu nakon što je američki predsjednik pokušao izvršiti pritisak na Kijev da istražuje Joea Bidena. Jučer je Trump, koji je ranije kritikovao ukrajinsko insistiranje na američkoj pomoći, nazvao Zelenskog “diktatorom bez izbora”, nakon što je ukrajinski lider rekao da američki predsjednik živi u “ruskom dezinformacijskom balonu”.
“Promjena vlasti dala bi Putinu polugu potrebnu za ostvarenje njegovog krajnjeg cilja – brisanja Ukrajine kao nezavisne države. Rusija je usavršila umjetnost infiltracije stranih vlada koristeći dobro poznate metode Kremlja, koje uključuju širenje dezinformacija, kao i promovisanje proruskih narativa i političkih kandidata. Često nazivano hibridnim ratovanjem, ovo se koristi za mijenjanje političkog kursa zemalja koje su usklađene sa zapadnim idealima, vukući ih nazad pod utjecaj Moskve”, navodi se u analizi.
Objašnjava se da bi, u slučaju Ukrajine, ova strategija omogućila Rusiji da iskoristi unutrašnje podjele i političku korupciju, postepeno postavljajući prorusko rukovodstvo na vlast kroz političku subverziju.
“Odatle bi Ukrajina mogla biti vraćena u rusku orbitu, posebno ako Sjedinjene Države nastave tretirati Kijev kao resurs za iskorištavanje, a ne kao partnera kojeg treba braniti, i ako Evropa ostane nespremna i nesposobna da se direktno suprotstavi Moskvi”, navodi se, te se dodaje da bi posljedice takvog scenarija bile daleko razornije na duže staze nego bilo kakav pregovor o teritorijalnim ili sigurnosnim garancijama.
Kako se vraća ruski uticaj
Nedavna historija Ukrajine pruža jasan primjer kako se proruske snage mogu ponovo pojaviti, čak i nakon naizgled odlučujućeg poraza.
Narandžasta revolucija iz 2004. godine spriječila je predsjedničke ambicije Viktora Janukoviča i dovela na vlast prozapadnog lidera Viktora Juščenka. No, već 2010. godine, samo šest godina kasnije, Janukovič se vratio i pobijedio na predsjedničkim izborima u Ukrajini, pokazujući koliko se brzo politički momentum može promijeniti. Ono što je izgledalo nemoguće 2004. godine postalo je realnost 2010., podsjećajući da se kandidati koje favorizira Moskva mogu vratiti ako zapadna podrška Ukrajini oslabi ili se podijeli.
Iskustva Gruzije i Moldavije također pokazuju da čak i zemlje koje su bile meta ruske agresije i djelomične okupacije mogu ponovo pasti pod utjecaj Kremlja.
Uprkos ruskoj invaziji na Gruziju 2008. godine i stalnoj ruskoj okupaciji Južne Osetije i Abhazije, Moskva je na kraju uspjela usmjeriti vladajuću stranku Gruzijski san prema proruskog kursu. Uz pomoć milijardera Bidzine Ivanišvilija, gruzijska vlada zamrznula je pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji i progurala zakon o “stranim agentima” sličan ruskom zakonu, što su mnogi Gruzijci doživjeli kao izdaju prozapadnih težnji zemlje. Kontinuirana propaganda, politička korupcija i zastrašivanje birača doprinijeli su ovom postepenom pomjeranju ka istoku.
Moldavija je i dalje izrazito ranjiva, s obzirom na de facto okupaciju Pridnjestrovlja od 1992. godine. Ruski priručnik – od tajnog finansiranja proruskih političkih snaga, preko miješanja u izbore, do organiziranog zastrašivanja – ponovo se pojavio tokom nedavnih predsjedničkih izbora u Moldaviji. Predsjednica Maia Sandu tvrdila je da je ruski novac korišten za kupovinu 300.000 glasova za proruskog kandidata. Zemlja se spasila od skretanja ka Rusiji zahvaljujući Sanduinoj pobjedi, koja je u velikoj mjeri zavisila od podrške Moldavaca koji žive u inostranstvu, izvan domašaja Moskve.
Osim toga, Mađarska i Slovačka također pokazuju kako Rusija manipuliše političkom korupcijom kako bi članice EU i NATO-a približila svom utjecaju.
U Mađarskoj, Moskva koristi premijera Viktora Orbana kroz unosne projekte finansirane uglavnom ruskim kreditima i visokoprofilne sponzorske ugovore, poput podrške Gazproma fudbalskom klubu Ferencvaroš. Takve ekonomske veze koriste Orbanovom užem krugu, dok proruski mediji poput Voice of Europe šire narative naklonjene Kremlju.
“Mađarska je postala centar niskog rizika za ruske obavještajne aktivnosti i štit za ključne saveznike Kremlja od sankcija EU, pozicionirajući Budimpeštu kao trojanskog konja unutar zapadnih institucija”, navodi se.
U Slovačkoj je, korištenjem dezinformacionih mreža koje su NATO i Sjedinjene Države prikazivale kao agresore u Ukrajini, Kremlj pomogao nacionalističkom lideru Robertu Ficu da se vrati na vlast na parlamentarnim izborima 2023. godine. Nakon što je preuzeo dužnost, Fico je obustavio direktne isporuke oružja Ukrajini. Njegov sljedeći korak bio je slabljenje demokratskih institucija ukidanjem Specijalnog tužilaštva koje je istraživalo korupciju i preuzimanjem veće kontrole nad medijima. Danas Fico nastavlja približavati slovačku politiku ruskim interesima.
Ovi primjeri pokazuju koliko dosljedno Rusija primjenjuje iste metode – od biranja i podržavanja kandidata s izbornim potencijalom do postavljanja autoritarnih proruskih režima, njihovog finansiranja kroz korupciju i podrške putem dezinformacija.
Savršena prilika za Moskvu
Ako Ukrajina sada bude gurnuta u prijevremene izbore, Moskva bi imala savršenu priliku da promoviše kandidata koji obećava kraj krvoprolića, “normalizaciju” odnosa s Rusijom ili mjesto za pregovaračkim stolom.
U analizi se navodi da kandidat kojeg podržava Kremlj ne bi morao pobijediti direktno; “dovoljno bi bilo da razbije politički pejzaž Ukrajine, naruši jedinstvo i stvori percepciju da je proruska alternativa održiva”.
Kratkoročno, ovo bi moglo izgledati kao put ka miru, pružajući ratom iscrpljenim Ukrajincima olakšanje od neprekidnih napada. Međutim, dugoročno bi ovo vratilo Ukrajinu pod ruski utjecaj, naročito ako ne postoji jaka zapadna alternativa koja bi mogla uravnotežiti moskovski stisak.
U analizi se ocjenjuje da bi to za Trumpa predstavljalo “strateški poraz, omogućavajući Rusiji da postigne svoje ciljeve bez vojne pobjede”.
“Još gore, to bi se moglo dogoditi prije kraja njegovog mandata, oblikujući nasljeđe poraza u jednom od najznačajnijih sukoba 21. stoljeća. Ovo ne bi samo ojačalo Moskvu već bi poslalo poruku američkim saveznicima širom svijeta da su američke obaveze nepouzdane”.
“Ako Ukrajina padne, uspjeh Kremlja bi odjeknuo daleko izvan Istočne Evrope, podstičući dalje geopolitičke pomake u korist Rusije i, što je još važnije, Kine. Da bi to spriječila, Trumpova administracija trebala bi pristupiti budućnosti Ukrajine s strpljenjem i strategijom, odupirući se brzim rješenjima koja bi na kraju mogla ohrabriti Kremlj i signalizirati slabljenje američkog utjecaja na globalnoj sceni”, navodi se na kraju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!