Filipini su odobrili SAD-u prošireni pristup svojim vojnim bazama, uvelike pojačavajući prisutnost Washingtona u regiji. Washington će dobiti pristup četiri dodatne vojne baze u "strateškim područjima zemlje", priopćio je u četvrtak filipinski Odjel za nacionalnu obranu, ne navodeći lokacije.

Prošireni pristup popunit će ključnu prazninu u američkom pozicioniranju u regiji, kažu analitičari, i omogućiti bolje praćenje kineskih aktivnosti u Južnom kineskom moru i u blizini Tajvana, piše Guardian, a prenosi N1 Hrvatska.

Dogovor je sklopljen prema Sporazumu o poboljšanoj obrambenoj suradnji (EDCA) koji SAD-u dopušta pristup filipinskim bazama za zajedničku obuku, skladištenje opreme i zaliha te izgradnju objekata, ali ne i za uspostavljanje stalne prisutnosti. SAD već ima pristup pet lokacija.

Aranžman će ojačati američku prisutnost u Indo-Pacifiku, gdje ima vojne sporazume sa zemljama koje se protežu od Japana i Koreje na sjeveru, do Tajlanda i Filipina i, na jugu, Australije. Američki dužnosnici ranije su komentirali da je pozicioniranje američke vojne opreme u Aziji bilo “previše orijentirano” prema sjeveroistočnoj Aziji.

U svojoj izjavi, filipinski Odjel za nacionalnu obranu rekao je da će Washington izdvojiti više od 82 milijuna dolara za ulaganja u infrastrukturu u pet prethodnih baza kojima je dobio pristup. “Filipinsko-američki savez je izdržao test vremena i ostaje čvrst”, navodi se.

“Mentalitet nulte sume”

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je na redovitom brifingu za novinare u četvrtak da SAD jača svoje vojno raspoređivanje u regiji “iz vlastitih sebičnih interesa i s mentalitetom nulte sume”.

Mao Ning optužio je SAD za “pogoršanje regionalnih napetosti i ugrožavanje regionalnog mira i stabilnosti” i rekao da druge zemlje u regiji trebaju biti oprezne jer ih SAD “iskorištava”.

U kineskim državnim medijima, izvještavanje se usredotočilo na procjene da SAD širi svoje vojno prisustvo u regiji “kako bi se suprotstavio Kini”, te da bi Filipini trebali voditi računa o balansiranju svojih odnosa s obje zemlje.

Američki ministar obrane Lloyd Austin je tijekom posjeta Manili razgovarao sa svojim filipinskim kolegom Carlitom Galvezom Jr. i savjetnikom za nacionalnu sigurnost Eduardom Añom, kao i s predsjednikom zemlje Ferdinandom Marcosom Jr.. Opširno je objavljeno da su SAD tražile pristup bazama na Luzonu, dijelu Filipina koji je najbliži Tajvanu, i na otoku Palawan, kopnu najbližem spornom otočju Spratly u Južnom kineskom moru.

Takva su mjesta bila vrijedna iz dva razloga, rekao je Denny Roy, viši suradnik u East-West Centru, na havajskom Honolulu. “Oni su zemljopisno blizu dvjema gornjim žarišnim točkama koje uključuju Kinu, Tajvan i Južno kinesko more”, rekao je. “Među ostalim, dodatna područja gdje SAD može unaprijed postaviti snage pomažu smanjiti koncentraciju mnogo snaga na malom broju mjesta koja bi mogla biti ranjiva na kineske raketne napade”, dodao je.

Lokacija u Luzonu omogućila bi SAD-u pružanje operativne i logističke podrške Tajvanu, ako je potrebno, rekao je Herman Kraft, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Filipina. Za sada bi se pristup najvjerojatnije koristio u svrhu nadzora, dodao je.

Karika koja je nedostajala

Prošireni pristup ispunjava kariku koja nedostaje u smislu pozicioniranja SAD-a u regiji koja datira iz 1991. godine, kada su Filipini odbili ratificirati novi sporazum s Washingtonom, svojim bivšim kolonijalnim vladarom, prisilivši SAD da napusti zemlju, rekao je Kraft. “Jugoistočna Azija je uvijek više-manje označavala prazninu za SAD,” rekao je Kraft. “Imaju sporazum o raspoređivanju sa Singapurom, ali on je mali”, napomenuo je.

Odnosi sa SAD-om pogoršali su se pod prethodnim predsjednikom Rodrigom Duterteom, koji je jednom rekao da je “vrijeme da se kaže zbogom” SAD-u i zaprijetio da će ukinuti bilateralni sporazum koji uključuje posjete američkih trupa. Postoji osjećaj, rekao je Kraft, da Marcos, koji je preuzeo dužnost prošle godine, “želi uspostaviti više kooperativan, a manje konfrontirajući odnos sa Sjedinjenim Državama”.

Ova objava dolazi usred zabrinutosti oko kineske samopouzdanosti u spornom Južnom kineskom moru, glavnom potencijalnom žarištu. Filipini, kao i Vijetnam, Malezija i Bruneji polažu pravo na dijelove mora, dok Peking tvrdi da ima suverenitet nad gotovo cijelim morem.

U izvješću Azijske inicijative za pomorsku transparentnost pri Centru za strateške i međunarodne studije utvrđeno je da je kineska obalna straža održavala gotovo svakodnevne ophodnje na ključnim dijelovima Južnog kineskog mora 2022. te da je njezina prisutnost bila “snažnija nego ikad”.

Izvješće, koje je analiziralo podatke sustava automatske identifikacije komercijalnog pružatelja usluga MarineTraffic, pokazalo je da se broj kalendarskih dana u kojima je plovilo kineske obalne straže patroliralo ključnim značajkama povećao u cijelosti u usporedbi s podacima iz 2020. Proučavane značajke uključivale su mjesta Second Thomas Shoal, Luconia Shoals, Scarborough Shoal, Vanguard Bank i otok Thitu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad