Savjetnik iranskog vrhovnog vođe izjavio je za Financial Times da bi, ako Izrael pokrene sveobuhvatnu ofanzivu protiv Hezbollaha, rizikovao da izazove regionalni rat u kojem će Teheran i "osovina otpora" podržati libanonski militantni pokret "svim sredstvima".
Kamal Kharrazi, savjetnik za vanjske poslove ajatolaha Alija Khameneija, rekao je za Financial Times da njegova zemlja “nije zainteresovana” za regionalni rat i pozvao je SAD da izvrše pritisak na Izrael kako bi spriječili dalju eskalaciju.
Međutim, na pitanje hoće li Iran vojno podržati Hezbollah u slučaju potpunog sukoba, Kharrazi je rekao: “Svi Libanonci, arapske zemlje i članovi osovine otpora podržat će Liban protiv Izraela”.
“Postojala bi šansa za širenje rata na cijeli region, u koji bi se uključile sve zemlje, uključujući Iran. U toj situaciji ne bismo imali izbora, osim da svim sredstvima podržimo Hezbollah”, rekao je on.
“Širenje rata nije u ničijem interesu – ni Irana ni SAD-a”, podcrtao je.
Napetosti između Irana, SAD-a i Izraela su porasle od Hamasovog napada 7. oktobra i izraelske uzvratne ofanzive u Gazi, pri čemu su militantne grupe koje podržava Iran pokrenule napade na Izrael i američke vojnike u regiji.
Hezbollah je gotovo svakodnevno razmjenjivao prekograničnu vatru s Izraelom, Huti pobunjenici u Jemenu napadali su brodove u Crvenom moru i ispalili bespilotne letjelice i projektile na Izrael, a šiitski militanti u Iraku i Siriji napali su američke trupe i rakođer ispalili projektile na Izrael.
Iran i Izrael su također pokrenuli raketne napade jedni na druge u aprilu – što je označilo prvi direktni iranski napad na Izrael sa iranskog tla. Međutim, obje strane su nastojale da deeskaliraju napetost, pri čemu se dotični udari smatraju planiranim da uzrokuju ograničenu štetu.
Ali strah od sveopšteg rata između Izraela i Hezbollaha pojačao se posljednjih sedmica usred sve ratobornije retorike obje strane, što je na zapadu izazvalo zabrinutost kako će Iran reagirati.
Iranska misija pri UN-u upozorila je u petak na “rat za uništavanje” ako Izrael pokrene ofanzivu protiv Hezbollaha, rekavši da su “sve opcije” na stolu.
Drugi iranski zvaničnik rekao je za FT da je malo vjerovatno da će Iran direktno ciljati Izrael, te da će prije mobilizirati mrežu militantnih grupa koje podržava Iran u cijelom regionu koje čine osovinu otpora.
Zabrinutost dolazi dok se Iranci pripremaju za novu vladu nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u maju u padu helikoptera. Drugi krug predsjedničkih izbora zakazan je za petak nakon što nijedan kandidat nije osvojio više od 50 posto glasova u prvom krugu 28. juna.
Birači će birati između reformiste Masouda Pezeshkiana, koji želi da se ponovo poveže sa zapadom kako bi osigurao oslobađanje od sankcija, uključujući one nametnute zbog nuklearnih ambicija Teherana, i Saeeda Jalilija, ideološkog tvrdolinijaša koji je neprijateljski nastrojen prema SAD-u.
Kharrazi je rekao da iako će postojati “neke razlike” u pristupu u zavisnosti od toga ko pobijedi, no da će ukupna strategija vanjske politike koju je odredio Khamenei ostati ista.
Naveo je da bi izbori mogli stvorili šansu za novi angažman između Irana i zapada. Međutim, da bi se to postiglo, zapadne države bi morale da se povuku “od trenutne politike i da se uključe u pregovore sa Iranom zasnovane na jednakoj osnovi i međusobnom poštovanju“, istakao je.
“Ako se odluče na saradnju, mi smo spremni za saradnju”, dodao je.
Naveo je da bi Iran bio voljan voditi indirektne pregovore s Washingtonom o nuklearnom programu Teherana pod novom vladom, ako bi to dovelo do ponovnog pridruživanja SAD sporazumu iz 2015. koji je Iran potpisao sa svjetskim silama – poznatom kao JCPOA.
Odnosi između Irana i Zapada su se pogoršali otkako je bivši američki predsjednik Donald Trump jednostrano napustio JCPOA 2018. i uveo nove sankcije toj republici. Bidenova administracija je nastojala da oživi sporazum, ali diplomatski napori su propali nakon što je zapad okrivio Iran da je odbacio nacrt prijedloga za spas sporazuma u augustu 2022.
Od tada su SAD i europske potpisnice JCPOA postale sve zabrinutije zbog proširenja nuklearnog programa Teherana. Iran već više od tri godine obogaćuje uranijum na čistoću od 60 posto, što je blizu nivoa potrebnog za oružje. Sada ima dovoljno fisionog materijala da proizvede oko tri nuklearne bombe u roku od nekoliko sedmica, kažu stručnjaci.
Visoki američki i iranski zvaničnici održali su indirektne razgovore u Omanu u februaru i maju kako bi razgovarali o krizi, te o regionalnim neprijateljstvima.
“Mi nismo za pravljenje nuklearnog oružja“, rekao je Kharrazi, citirajući fetvu koju je Khamenei izdao 2003. kojom se zabranjuje razvoj oružja.
Međutim, istakao je da, ako se Iran suoči s egzistencijalnom prijetnjom, “prirodno je da bismo morali promijeniti našu doktrinu“.
Dodao je da, ako Zapad pokrene odredbe o ponovnom uvođenju sankcija UN-a koje su ukinute kada je Teheran potpisao JCPOA, “došlo bi do oštre reakcije Irana u smislu promjene svoje nuklearne strategije“.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare