Ministri vanjskih poslova EU u okviru redovnog samita u Luxembourgu raspravljaju o brojnim temama, a jedna od najvažnijih je stanje u Ukrajini te davanje kandidatskog statusa toj zemlji te Moldaviji i otvaranje evropske perspektive za Gruziju.

Međutim među temama razgovora bi se mogao naći i Zapadni Balkan ako je suditi po riječima austrijskog ministra vanjskih poslova Alexandera Schallenberga te slovenačke ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon.

“Ono što očekujemo na predstojećem samitu EU je jasan signal prema istoku, ali i prema jugoistoku našeg susjedstva. Ne možemo sebi priuštiti geostrateški tunelski vid ili biti slijepi na jedno oko. Imamo odgovornost ne samo prema našim partnerima u Ukrajini i Moldaviji, već i prema Bosni, Srbiji i zemljama zapadnog Balkana. Bio sam tamo četiri dana prošle sedmice. Bio sam u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i na Kosovu. I mislim da ne smijemo ostavljati utisak da postoji dvoslojno društvo. neke države, oni koji su u brzoj traci što se tiče statusa kandidata, i drugi kojima se nameću principi ili pravila i koji nisu u brzoj traci”, rekao je Schallenberg.

Austrijski diplomat je otišao i korak dalje u svom komentaru u odnosu Evropske unije i Zapadnog Balkana.

“Imamo dvije države na Balkanu koje su već u pregovorima, Crnu Goru i Srbiju, koje već imaju status kandidata. Dvije države, Sjeverna Makedonija i Albanija, koje žele da uđu u pregovore. Oni čekaju. Sjeverna Makedonija je zemlja kandidat već sedam godina i čak je bila spremna promijeniti svoje ime, ali već dvije godine čeka na pregovore jer susjed postavlja historijske prepreke. I imamo viznu liberalizaciju sa Kosovom i da, i Bosna je podnijela zahtjev za status kandidata 2016. godine. Dakle, imamo različite situacije. Naše očekivanje je sasvim jasno da moramo slati signale na istok, također na jugoistok. Ovo je dvorište EU je regija okružena državama EU. I moramo priznati jednu stvar: Rusija ima potencijal destabilizacije daleko izvan Ukrajine. A možda pogled Moskve nije usmjeren samo ka Ukrajini i Donbasu i Mariupolju itd., već i prema Republici Srpskoj”, zaključio je Schallenberg.

Tanja Fajon koja je jučer poslala prijedlog o davanju kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu po dolasku u Luxembourg poručila je kako Unija ne smije zaboraviti Zapadni Balkan.

“Proces proširenja moramo učiniti kredibilnim. Ne smijemo zaboraviti proces proširenja na Zapadni Balkan. Danas ćemo predstaviti slovenački prijedlog kako da pomognemo Bosni i Hercegovini kako bi dobila status kandidata. Također podržavamo početak pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali i viznu liberalizaciju za Kosovo. Time i davanjem kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini a u svjetlu rata u Ukrajini bismo dali dodatni poticaj proširenju na Zapadni Balkan”, kazala je nova slovenačka šefica diplomatije Fajon.

O situaciji s Ukrajinom, ali i signalom koji bi trebalo poslati Zapadnom Balkanu pred početak sastanka govorila je i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

“Pozdravljam preporuku koja je dala Evropska komisija dala po pitanju kandidatskog statusa. Ovo je historijski moment. Ovo je trenutak u kojem pokazujemo ono što ćemo tražiti u godinama koje dolaze kada je u pitanju kretanje u ovoj situaciji. Da, ovo je težak i opasan put i ovo nisu normalna vremena i Evropa je uvijek rasla u teškim vremenima. Sada nam treba liderstvo da podržimo Ukrajinu na ovom teškom i veoma važnom putu na kojem je i Moldova. Mi također snažno podržavamo, i to je kancelar jasno rekao, pitanje Zapadnog Balkana i da je ovo sada momenat u kojem bi Zapadni Balkan dobio jasan signal kroz otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom”, kazala je njemačka šefica diplomatije Baerbock.

Rezultate današnjeg sastanka javnosti će kasnije poslijepodne predstaviti visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost Josep Borrell. Šefovi država i Vlada Evropske unije će se u Briselu sastati kasnije ove sedmice kako bi potvrdili odluke Evropske komisije, ali i razmatrali prijedloge koji dođu od ministara vanjskih poslova i ministara za evropska pitanja.