Prema analitičarima, dramatično rušenje sirijskog režima od strane pobunjeničkih snaga ovog vikenda moglo bi imati duboke posljedice ne samo na bliskoistočnu zemlju, već i na globalnu geopolitiku i tržišta.
U proteklih dvije sedmice, pobunjeničke snage predvođene islamističkom militantnom grupom Hayat Tahrir al-Sham izvele su munjevitu ofanzivu širom zemlje, zauzevši ključne gradove na putu. Frakcija je konačno preuzela glavni grad Damask tokom vikenda, što je navelo predsjednika Bashara al-Assada da pobjegne iz zemlje i potraži utočište u Rusiji, navode ruski državni mediji.
Zemlja pogođena sa 13 godina brutalnog građanskog rata Sirija je vidjela konkurentske frakcije – uključujući terorističku grupu koja sebe naziva Islamskom državom – kako se bore jedna protiv druge, kao i protiv Assadovih snaga posljednjih godina.
Za sada pad dinastije Assad nakon više od 50 godina na vlasti ima neposrednije globalne posljedice, pri čemu se Rusija i Iran smatraju “gubitnicima” zbog svrgavanja sirijskog diktatora, dok se SAD, Turska i Izrael smatraju glavnim protagonistima promjene režima.
“Brzi kolaps Assadovog režima u Damasku imat će reperkusije i izvan Sirije. Veliki gubitnici su Iran i Rusija, bez čije bi podrške Asad odavno izgubio gotovo 14-godišnji građanski rat”, rekao je u analizi u ponedjeljak Holger Schmieding, glavni ekonomista Berenberg banke.
“Iran je vjerovatno izgubio glavni put za slanje oružja miliciji Hezbolaha u Libanu. Uprkos potencijalnom vakuumu moći u dijelovima Sirije neko vrijeme, Bliski istok bi na kraju mogao biti malo manje nestabilan kao rezultat”, rekao je Schmieding u komentarima poslanim putem e-pošte.
SAD, Evropa ohrabreni
Počevši od SAD-a, ekonomisti ističu da će pad Assada i prateće slabljenje Rusije i Irana nakon gubitka ključnog saveznika u regiji, dati novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i zapadnim silama veliki poticaj.
“Nova stvarnost je kada Donald Trump preuzme dužnost 20. januara, suočit će se s tablom prijetnji na kojoj protivnici izgledaju prilično oslabljeno, a SAD drže mnoge karte u svojim rukama”, rekao je tržišni strateg Bill Blain.
“To ne znači da je svijet mnogo manje opasan – potpuno je nejasno kakva bi nova Sirija mogla nastati iz Assadovog svrgavanja – ali se čini da bi se moć i globalna inicijativa mogli vratiti nazad na Zapad”, dodao je.
Asadov pad i “de facto poraz” Rusije i Irana u tom procesu, rekao je Blain, ima “ogromne implikacije na tržišta u smislu nadmoći dolara, istovremeno povećavajući zamah koji bi se mogao razviti iza Trumpove globalne trgovinske vizije u smislu stavljanja SAD-a i američkog dolara u prvi plan”, napomenuo je.ž
Ohrabrena i Evropa
Evropa bi također mogla imati koristi od promjene režima u Siriji, ako to znači da manji broj raseljenih izbjeglica ulazi u regiju EU. Veliki broj izbjeglica podstakao je antiimigrantsko raspoloženje i uspon populističkih i ultradedničarskih stranaka posljednjih godina.
Izrael i Turska profitirali
Glavni neposredni geopolitički “pobjednici” su Izrael i Turska, kažu analitičari, pri čemu Izrael vidi da je njegov regionalni neprijatelj Iran dodatno oslabljen, zahvaljujući Assadovom padu – dok Ankara izlazi kao “najuticajniji strani akter u zemlji”, kazao je Wolfango Piccoli, kopredsjednik konsultantske kuće za rizike Teneo.
“Turska, koja dijeli granicu dugu 560 milja sa Sirijom, bila je glavna podrška opozicionim grupama koje imaju za cilj svrgnuti Assada od izbijanja građanskog rata 2011. godine”, rekao je Piccoli.
“Drugim riječima, Turska će imati koristi samo ako Assadov režim bude zamijenjen funkcionalnom vladom koja je sposobna da se suoči sa zastrašujućim zadatkom pružanja stabilnosti razjedinjenoj zemlji s konkurentskim frakcijama kojima će biti potrebne milijarde dolara pomoći i ulaganja za obnovu”, smatra Piccoli.
“Ne iznenađuje da su turske vlasti pozvale sirijske opozicione grupe da se ujedine nakon pada režima u Damasku, izbjegavajući bilo kakvu trijumfalnu tvrdnju”, rekao je on.
Izrael se smatra dobitnikom iz Assadovog pada zbog njegovog uticaja na Iran, koji je koristio Siriju kao put snabdijevanja svih sljedbenika u Libanu, militantne grupe Hezbolah. Izrael je nastojao ozbiljno oslabiti ovaj lanac snabdijevanja kao dio svoje vojne kampanje protiv iranskih zastupnika u Libanu i pojasu Gaze.
U analizi, Davida Rochea iz Quantum Strategya opisao je Asadov pad kao prvi veliki pomak geopolitičkih ploča koji slabi “osovinu autokratija” uključujući Iran i Rusiju u dugoročnom periodu.
“To ne prekida sukob Izraela i Irana. Ali to jača mogućnost Izraela i SAD-a da nastave da uništavaju ekonomsku snagu Irana (što će Trump za početak učiniti strogim sankcijama). Na kraju, nuklearne ambicije Irana i dalje će se morati rješavati vojno. Ali to dolazi kasnije (kraj 2025-2026?),” rekao je Roche.
Rusija je oslabila
Drugi najznačajniji “gubitnik” od Assadovog svrgavanja je njegov saveznik Rusija, koja je pomogla da se podupre Asadov režim od početka građanskog rata. Ovoga puta, fokus Moskve na sukob u Ukrajini ograničio je količinu vojne pomoći koju je bila voljna i sposobna da pruži Assadovim snagama.
Moskva ipak ima vlastiti interes jer upravlja zračnom bazom u Hmeimimu, zajedno s pomorskom bazom u Tartusu koja joj daje pristup Sredozemnom moru.
Pobunjeničke snage dale su Kremlju uvjeravanja da će garantirati sigurnost ruskih vojnih baza i diplomatskih institucija u Siriji, izvijestio je Reuters pozivajući se na ruske novinske agencije , ali se dugoročno vojno prisustvo Rusije u zemlji smatra daleko od izvjesnog.
Timothy Ash, strateg za tržišta u nastajanju u BlueBay Asset Management, opisao je Assadovo svrgavanje kao “ogromno poniženje za Putina koji je učinio mnogo toga jer nikada ne napušta svoje saveznike”.
“Ograničenja ruske vojne moći su sada otkrivena – nesposobna je da vodi više ratova i još uvijek zaglavljena u Ukrajini. Putin se bori da zadrži položaje u Tartusu – i ako je zadrži, možda bi morao Turskoj dati ustupke na drugom mjestu”, rekao je Ash.
On je dalje napomenuo da Putin “sada ulazi u mirovne pregovore u Ukrajini sa dosta slabije pozicije”, dodajući da razvoj događaja u Siriji čini “ukrajinski mir” vjerovatnijim.
Što se tiče Irana, strateg Ash je rekao da su nesreće Teherana nastavljene, nakon što je Izrael već ozbiljno oslabio Hezbolah u Libanu i Hamas u Pojasu Gaze gdje traje nehumani teror nad nedužnim civilima.
Analitičari su jasno ukazali da bi Iran mogao biti sljedeća meta. Vojna akcija i svrgavanje režima u toj zemlji značili bi potpunu dominaciju Izraela i SAD-a kao i njihovih saveznika na Bliskom Istoku.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!