Slijedi žestoka borba za budućnost Crkve

Ukupno postoji više od 250 kardinala, ali oni stariji od 80 godina nemaju pravo učestvovati u konklavi. To ostavlja 135 kardinala s pravom glasa, koji će u narednim danima početi pristizati u Rim.
Tokom 12 godina svog pontifikata, Franjo je imenovao oko 110 od tih 135 kardinala, birajući ih širom svijeta. Neki vatikanski posmatrači sugeriraju da je time osigurao konklavu u korist nasljednika koji će prihvatiti njegov pogled na Crkvu i nastaviti njegov rad.

Ta imenovanja, kaže vatikanski novinar lista La Repubblica, Iacopo Scaramuzzi, "čine teško ostvarivim da iz konklave izađe papa koji bi bio ‘anti-Franjo’".

"Ali to ne znači da je ova grupa jedinstvena i kohezivna, niti da dijele iste ideje. Gotovo svi kardinali koje je on izabrao su pastiri velikih biskupija širom svijeta", navodi on, te objašnjava da među njima ima i konzervativaca i progresivaca.

Na primjer, Gerhard Ludwig Müller, njemački kardinal kojeg je imenovao Franjo, sukobio se s pokojnim papom po mnogim pitanjima, uključujući i osudu dekreta koji dopušta blagoslov homoseksualnih parova, nazivajući ga "herezom".

Kome je smetao

Od trenutka kada je izabran, Franjo je razbjesnio konzervativce i tradicionaliste novim stilom papinstva, porukom suosjećanja i tolerancije, te izazivanjem stoljetnih privilegija na čelu Rimokatoličke crkve.

U svojim javnim istupima, zastupao je siromašne i marginalizirane, kritikovao utjecaj globalnog kapitalizma na živote ljudi, zahtijevao djelovanje u vezi s klimatskom krizom, pozivao na milost za grešnike i suosjećanje prema migrantima i izbjeglicama.

Dok su prethodni pape nosili crvene kožne papuče i plašteve obrubljene hermelinom, on je birao čvrste cipele i jednostavnu bijelu mantiju. Dok su njegovi prethodnici boravili u luksuznom papinskom apartmanu uz pomoć posvećenih časnih sestara, Franjo je odlučio živjeti u jednostavnom gostinjskom domu Santa Marta i jesti u samoposlužnoj kantini.

Tokom većeg dijela Franjinog pontifikata, zaštitno lice konzervativaca koji su mu se protivili bio je upravo njegov prethodnik. Benedikt je obećao da će ostati "skriven od svijeta" nakon što je 2013. abdicirao – prvi papa koji je to učinio u 600 godina – ali je ostao u Vatikanu, održavao sastanke, davao intervjue, pisao knjige i članke – te izražavao stavove u oštroj suprotnosti s Franjinim.

Ali snažno protivljenje Franji nije nestalo ni nakon Benediktove smrti, niti nakon smrti utjecajnog kardinala Georgea Pella samo deset dana kasnije, koji je Franjin pontifikat u jednom anonimnom memorandumu opisao kao "katastrofu".

Optužbe za herezu

Franjo je povremeno davao oštre komentare o svojim neprijateljima. U svojoj autobiografiji Nada, objavljenoj u januaru, primijetio je da način odijevanja njegovih kritičara često odražava njihovo mentalno stanje.

"Ti načini odijevanja ponekad prikrivaju mentalnu neuravnoteženost, emocionalne devijacije, probleme u ponašanju, lične probleme koji se mogu iskoristiti", napisao je Franjo.

Konzervativce je razbjesnio njegov blaži stav prema razvedenim i ponovno vjenčanim katolicima, omogućivši nekima od njih da prime pričest. Odluka, koju su zagovornici doktrine da je razvod grijeh doživjeli kao izdaju, potakla je grupu konzervativnih svećenika da optuže Franju i za herezu zbog tog poteza.

Optužba za herezu ponovljena je u otvorenom pismu od 20 stranica iz 2019. godine, koje su potpisali istaknuti svećenici i teolozi, reagujući na "nakupljenu štetu izazvanu riječima i djelima pape Franje tokom više godina, koja su dovela do jedne od najgorih kriza u historiji Katoličke crkve".

Na izbor novog pape će utjecati i svjetska politika

Među njegovim najglasnijim kritičarima bio je američki kardinal Raymond Burke, koji se godinama suprotstavlja papinim stavovima o pravima homoseksualaca i socijalnoj pravdi, te koji, poput Müllera, dijeli stavove Donalda Trumpa. Franjo ga je marginalizirao, čak mu je oduzeo platu i stan koji je subvencionirao Vatikan. Ipak, Burke i dalje uživa podršku među konzervativnim američkim katolicima.

Kardinal Robert Sarah postao je još jedan veliki protivnik u januaru 2020. kada je objavio knjigu, navodno suautorsku s Benediktom, kojom je branio celibat svećenika baš u trenutku kada je Franjo razmatrao ublažavanje tog pravila. Gvinejski kardinal također se oštro protivio islamu, migrantima, homoseksualcima i ulozi žena.

Na ishod konklave utjecat će više faktora, uključujući i svjetsku politiku.

"Trump, Kina, nacionalisti... to su varijable koje će na neki način imati ulogu", rekao je Scaramuzzi.

"Možda postoji i želja za nekim ko je uredniji, manje karizmatičan

od Franje]. Više stvari može prevagnuti u trenutku glasanja – koje se može okrenuti ka progresivnijem ili konzervativnijem izboru", dodao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje