U kojem će pravcu Sirija nakon pada Bašara al Asada? Kako će to uticati na geostrateška kretanja? Ko je sve uticao na brzi pad režima u Damasku, te kakva je ovo poruka Moskvi – analizirao je novinar i bivši doplomata Hajrudin Somun.

Iznenađenje jeste da je pao režim, smatra Somun, ali, dodaje, ko prati taj kraj i zbivanje i nije veliko iznenađenje.

“Inače ti totalitarni reži, diktatorski, kakav je bio Asadov, rijetko ili nikada ne padaju na miru, obično silom i na brzini. Očito se radi o dugim pripremama i o interesu svih faktora koji su upetljani u sirijski rat i krizu, da on treba da ode”, navodi Somun.

Na svoj način ovo jeste rasplet one pobune iz 2021. godine, kaže, ali volio bi, navodi, da krene u drugom smjeru, a ne kako je tada krenulo u Siriji.

“Sjećate se Arapskog proljeća, mi smo se svi nadali će on arapski svijet uvesti u jedan historijski period demokratije mira i saradnje. To se Arapsko proljeće izvrglo svugdje, a posebno u Siriji, pretvorilo se na kraju u građanski rat”, podsjeća Somun.

Mišljenja je da će vladavina i oca i sina, a ne samo njih, ući u neku crnu fajlu historije arapskog svijeta, jer su i otac i sin vladali pola vijeka.

“Sa odlaskom Bašara odlazi i posljednji izdanak te nesretne stranke BAAS koja je po svom programu i praksi njihovoj, i ono sto su uradili u Iraku i Siriji, meni liče na Musolinijev fašizam. Čak sam u neki spisima našao, da program koji je pravio osnivač stranke, da je prepisivao čitave rečenice iz Musolinijevih knjiga“, ističe Somun.