Spor oko zamrznute ruske imovine: Presudan trenutak za EU

EU je zamrzla 210 milijardi eura imovine ruske centralne banke, koja se uglavnom nalazi u finansijskom depozitaru Euroclear u Briselu. Kako se približava četvrta godišnjica početka ruske invazije punog razmjera, EU želi iskoristiti ovaj novac kako bi osigurala kredit za Ukrajinu.

Prema složenom planu, EU bi se zadužila kod Eurocleara kako bi Ukrajini osigurala početni kredit od 90 milijardi eura, što je oko dvije trećine finansijskih potreba Kijeva za 2026. i 2027. godinu. Očekuje se da će ostatak osigurati ostali saveznici Ukrajine.

Ukrajina bi novac vraćala EU tek ako i kada Rusija pristane da plati ratne reparacije za ogromnu štetu nanesenu tokom rata. EU bi potom vratila novac Euroclearu. Tokom cijelog tog procesa, Rusija bi formalno ostala pravni vlasnik imovine.

Euroclear, koji se često opisuje kao "banka za banke", donedavno je bio malo poznat dio globalne finansijske infrastrukture. Danas upravlja imovinom vrijednom 40,7 biliona eura za svoje klijente, među kojima su centralne banke, investicione banke i nadnacionalne organizacije. Kompanija potiče iz belgijskog ogranka institucije koja je kasnije postala Wall Street banka JP Morgan. Euroclear ne drži sam novac, već omogućava elektronsku razmjenu novca i vrijednosnih papira (akcija, obveznica i drugih instrumenata za prikupljanje kapitala).

Zašto sada?

Lideri EU su se 2024. godine složili da se kamate ostvarene na zamrznutu rusku državnu imovinu koriste za Ukrajinu. Međutim, direktno korištenje same imovine daleko je kontroverzniji korak. Donosioci odluka u Briselu, Parizu i Berlinu strahovali su da bi to moglo narušiti povjerenje globalnih investitora u eurozonu.

Situacija se promijenila u oktobru, kada je relativno novi njemački kancelar Friedrich Merz jasno podržao plan korištenja imovine bez formalne konfiskacije. Iako Njemačka dijeli zabrinutost za stabilnost eurozone, smatra da veća ekonomska prijetnja dolazi iz ruskih imperijalnih ambicija.

U međuvremenu, Donald Trump je obustavio novu američku vojnu pomoć Ukrajini. Evropske zemlje, suočene sa stagnacijom ekonomija i pritiscima na javnu potrošnju, ne čine ni približno dovoljno da popune tu prazninu, prema podacima Instituta Kiel iz Njemačke.

Ukrajini novac brzo ponestaje: prema Evropskoj komisiji, Kijevu je potrebno oko 136 milijardi eura u 2026. i 2027. godini za finansiranje odbrane i funkcionisanje države. Bez novih sredstava do proljeća, Ukrajini prijeti bankrot i nemogućnost isplate plata vojnicima, nastavnicima i policiji.

Trumpovi prijedlozi da američke kompanije profitiraju od ruske imovine, uključujući kroz zajedničke projekte s Rusijom, dodatno su motivisali evropske lidere da tu imovinu osiguraju za Ukrajinu.

Šta kaže Rusija?

Vladimir Putin je poručio da bi korištenje zamrznute imovine za finansiranje kredita predstavljalo "krađu tuđe imovine". Ruski predsjednik i njegovi savjetnici uputili su mračna upozorenja o posljedicama po ekonomsku stabilnost Evrope i povjerenje investitora u eurozonu.

Ruska centralna banka pokrenula je tužbu za naknadu štete u iznosu od 230 milijardi dolara protiv Eurocleara, koji se već suočava s više od 100 sudskih postupaka u Rusiji. Putin je potpisao niz dekreta, posljednji put u oktobru, kojima se Kremlju olakšava zapljena zapadne privatne i državne imovine u Rusiji, kao odmazda za svaku konfiskaciju ruske imovine.

Zašto se Belgija protivi?

Belgija, u kojoj se nalazi najveći dio zamrznute imovine, opisala je plan EU kao "fundamentalno pogrešan". Belgijska vlada tvrdi da bi plan bio shvaćen kao konfiskacija i da bi, bez snažnih garancija EU, Belgija mogla ostati suočena s računima od više milijardi eura ukoliko Moskva uspije da tuži Euroclear i zaplijeni belgijsku imovinu u Rusiji.

Iako sudovi EU ne bi priznali presudu ruskog suda, jurisdikcije naklonjene Moskvi, poput Kazahstana ili Kine, mogle bi pokušati provesti takve presude zapljenom belgijske imovine na svojoj teritoriji.

Belgija je poručila da neće prihvatiti plan dok se ne ispune svi njeni zahtjevi, uključujući čvrste garancije drugih članica EU koje bi pokrile 100 posto eventualnih potraživanja protiv Eurocleara. Belgijska vlada također želi da i druge zemlje koje imaju zamrznutu rusku imovinu - poput Ujedinjenog Kraljevstva, Japana, Kanade, SAD-a, Švicarske i Norveške - iskoriste ta sredstva za Ukrajinu.

Postoji li alternativa?

Teoretski, postoji plan B. Države članice EU mogle bi koristiti neraspoređena sredstva iz budžeta EU kao kolateral za kredit Ukrajini - provjeren način prikupljanja sredstava, koji je Evropska komisija predložila ovog mjeseca. Belgija, uz podršku Italije, Bugarske i Malte, smatra da je to pravno sigurniji način pomoći Kijevu, uz očuvanje ruskih milijardi za buduću obnovu Ukrajine.

Drugi zvaničnici uključeni u odluku tvrde da je plan sa zamrznutom imovinom jedina realna opcija. Zaduživanje uz garanciju budžeta EU zahtijeva jednoglasnost, a Mađarska, čija je vlada protiv pomoći Ukrajini, već je najavila veto.

Za razliku od toga, kredit zasnovan na reparacijama zahtijeva samo većinsku odluku. Teoretski, Belgija bi mogla biti nadglasana, ali visoki zvaničnici EU poručuju da to ne žele učiniti.

Šta ako ne bude dogovora?

Ako samit, zakazan za četvrtak i petak, završi bez jasnog plana finansiranja Ukrajine, kredibilitet EU bio bi ozbiljno narušen. Evropi bi bilo još teže da utiče na mirovne pregovore koje predvodi transakcijski orijentisan američki predsjednik, koji je već odbacio evropske lidere kao slabe.

Merz je izdao ozbiljno upozorenje o posljedicama neuspjeha:

"Ako u ovome ne uspijemo, sposobnost Evropske unije da djeluje bit će ozbiljno narušena godinama, ako ne i duže, i pokazat ćemo svijetu da nismo sposobni da stojimo zajedno i djelujemo u ovako presudnom trenutku naše historije".

A ako se dogovor postigne, šta dalje?

Postizanje dogovora donijelo bi veliko olakšanje, ali problemi time ne bi bili riješeni. Čak i ako lideri EU odobre korištenje zamrznute imovine, plan bi morao biti pretočen u zakon kako bi se do proljeća zadovoljile hitne vojne i civilne potrebe Ukrajine.

Odluke o ogromnim troškovima obnove Ukrajine - procijenjenim na 506 milijardi eura - još uvijek nisu donesene. Bilo kakav mirovni sporazum također mora riješiti pitanje granica i sigurnosti Ukrajine, u trenutku kada Rusija ne pokazuje jasnu spremnost da okonča rat.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad