Politička kriza koja se u Francuskoj nazire od ljeta mogla bi danas poprimiti dramatičan novi zaokret, jer se smatra da će tromjesečna vlada francuskog premijera Michela Barniera vjerojatno biti srušena izglasavanjem nepovjerenja, piše Guardian.
Ovo bi učinilo trenutnu krhku administraciju prvom u Francuskoj koja je smijenjena na ovaj način od 1962. godine. Ona bi također bila vlada koja je najkraće opstala u historiji Pete republike, koja je počela 1958. godine, i to bi gurnulo ključnu državu članicu EU u još dublju krizu sedmicama prije nego što Donald Trump preuzme Bijelu kuću.
Francuski premijer desnog centra, Michel Barnier, rekao je parlamentu da će progurati vladin predloženi budžet za socijalno osiguranje bez glasanja, koristeći ustavnu mjeru poznatu kao član 49.3.
Šta je član 49.3 i zašto se koristi?
Član 49.3 francuskog ustava dozvoljava vladi da donese novi zakon bez odobrenja parlamenta – ali zauzvrat daje poslanicima priliku da ospori tu odluku podnošenjem zahtjeva za nepovjerenje u roku od 24 sata. Mora se glasati u roku od 48 sati.
Ako prijedlog bude uspješan, zakon se odbija i smatra se da je vlada pala. I lijevo orijentirani Novi narodni front (NFP) i krajnje desničarska partija Nacionalni skup (RN) Marine Le Pen izjavili su u ponedjeljak da će izglasati nepovjerenje.
Problemi vlade Barniera proizlaze iz odluke predsjednika Emmanuela Macrona da raspusti parlament u junu i održi prijevremene izbore nakon što su njegove centrističke snage pretrpjele ponižavajući poraz na glasanju za Evropski parlament tog mjeseca.
Na općim izborima, NFP, koalicija lijevo orijentiranih stranaka u rasponu od mejnstrim Socijalističke partije (PS) do radikalno-lijevičarske Nepokorene Francuske (LFI) na čelu s Jean-Luc Mélenchon, osvojila je najveći broj mjesta.
Macronov savez je pobijeđen, a RN, iako je završio kao najveća pojedinačna stranka, bio je treći. Parlament je stoga podijeljen u tri približno jednaka bloka – lijevičarski, centristički i desničarski – od kojih nijedan nije imao većinu.
Kako je došlo do ove situacije?
Macron je odbacio tvrdnju NFP-a da bi kao najveća parlamentarna snaga trebalo da imenuje novog šefa vlade i imenovao Barnijera, konzervativnog veterana, za premijera nakon višesedmičnih pregovora, podržanog krhkim savezom zastupnika centra i desnog centra.
Od tada, NFP je stalno glasao protiv vlade. Međutim, krajnje desničarski RN, koji je pod Le Penovom godinama pokušavao da se pozicionira kao odgovorna stranka buduće vlade, do sada se suzdržavao od pokušaja da sruši vladu.
Ponašajući se oštro po nekim od najzahtjevnijih pitanja RN-a kao što su kriminal, sigurnost i imigracija, i kompromitujući neke od drugih crvenih linija krajnje desničarske stranke, kao što su mjere za smanjenje troškova života, Barnier se nadao da će zadržati RN na svojoj strani što je duže moguće.
Međutim, premijerov glavni cilj bio je obnoviti katastrofalne državne finansije Francuske – uključujući budžetski deficit za 2023. od 5,5% BDP-a za koji se predviđalo da će ove godine porasti još više na 6,1% BDP-a, skoro dvostruko više od maksimalno dozvoljenog u eurozoni.
Vladin nacrt budžeta za 2025. predviđa povećanje poreza od 20 milijardi eura, uz smanjenje javne potrošnje od 40 milijardi eura. Dva zakona koja čine budžet moraju biti usvojena do kraja 2024. i, uprkos nekim ustupcima vlade, RN je sada odbacio dijelove prvog zakona.
Šta se može očekivati dalje?
Barnijer je rekao da bi moglo doći do “ozbiljnih finansijskih turbulencija” ako njegov budžet ne prođe i vlada padne, a tržišta su već reagovala alarmantno, pri čemu se kamatna stopa na francuske obveznice približava onoj za Grčku prošle sedmice.
Nema straha od zatvaranja vlade, budući da francuski ustav dozvoljava vladi – možda čak i privremenoj vladi – da donese hitan zakon koji bi produžio budžet za prethodnu godinu za nekoliko mjeseci, tako da radnici u javnom sektoru, na primjer, nastavljaju primati plate.
Što se tiče upravljanja u Francuskoj, ako RN udruži snage sa NFP-om kako bi srušio Barnijera, Macron ima niz izbora. Međutim, on je ustavno sputan činjenicom da, pošto je raspustio parlament u junu, to ne može učiniti ponovo do juna 2025. godine.
Predsjednik bi jednostavno mogao vratiti Barniera na mjesto premijera, što bi parlament smatrao provokativnim i stoga većina posmatrača to smatra malo vjerojatnim. Također bi mogao zatražiti od zaraćenih francuskih političkih stranaka da pokušaju izgraditi novu koaliciju, ovaj put s većom podrškom.
To bi, na primjer, moglo uključivati obnovljene centrističke pokušaje da odvuku umjerenije elemente NFP-a, uključujući PS, od lijevog bloka. Iako je NFP često izgledao fragmentiran, ne postoji garancija da bi to uspjelo.
Macron bi također mogao odlučiti da imenuje tehnokratsku vladu koja će nadgledati francusku administraciju na sljedećih šest mjeseci. Konačno, mogao bi i sam podnijeti ostavku, što bi pokrenulo nove predsjedničke izbore, ali se to za sada smatra malo vjerojatnim.
Iako Le Pen kaže da će njena stranka podržati izglasavanje nepovjerenja, RN bi ovog puta ipak mogla promijeniti smjer. Posljednja ovogodišnja prilika da sruši vladu bila bi na posljednjem glasanju o budžetu 20. decembra, a mnogi posmatrači i dalje postavljaju pitanje kakva je politička korist za Le Pen u tome da sada ruši Barnijera.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!