Krajem prošle godine su Xi Jinping i Bashar al-Assad dogovorili “strateško partnerstvo” između Kine i Sirije. Nešto više od godinu dana kasnije, to partnerstvo se raspalo nakon što su opozicione pobunjeničke grupe u nedjelju zauzele glavni grad Sirije Damask, zbacivši al-Assada s vlasti. Sada je Kina oprezna u svom odgovoru na promjene u zemlji, te poziva na "političko rješenje" kako bi se povratila stabilnost.
Kako piše Al Jazeera, taj oprez pokazuje kako je Kina pristupila svojim odnosima sa Sirijom šire, a analitičari smatraju da Assadovo iznenadno svrgavanje utječe na drugu po veličini svjetsku ekonomiju koja sve više pokušava proširiti svoj otisak na Bliskom istoku.
Kakav je bio odnos Kine i al-Assada?
Kina zanično nije previše zauzimala stranu oko budućeg pravca Sirije od kolapsa al-Assadovog režima.
“O budućnosti i sudbini Sirije treba odlučivati sirijski narod i nadamo se da će sve relevantne strane pronaći političko rješenje za vraćanje stabilnosti i reda što je prije moguće“, rekao je Mao Ning, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova na redovnom konferencija za novinare u ponedeljak.
Međutim, iako Kina nije imala direktnu vojnu umiješanost u sirijskom ratu za razliku od Irana i Rusije, odnos između Damaska i Pekinga bio je dobar dok je al-Assad bio na vlasti – a postajao je sve bolji.
Posjeta sirijskog lidera Hangzhouu bila je njegovo prvo službeno putovanje u zemlju u gotovo dvije decenije. Tokom ovog putovanja, Kina se obavezala da će pomoći al-Assadu u obnovi Sirije nakon više od decenije rata, u vrijeme kada su sirijskog lidera odbacile mnoge nacije širom svijeta.
“Suočena s međunarodnom situacijom punom nestabilnosti i neizvjesnosti, Kina je spremna da nastavi da radi zajedno sa Sirijom, da čvrsto podržavamo jedni druge, promoviramo prijateljsku saradnju i zajednički branimo međunarodnu pravednost i pravdu“, rekao je Xi al-Assadu, prema izvještajima kineskih državnih medija.
Xi je dodao da su odnosi između dvije zemlje “izdržali test međunarodnih promjena“.
Diplomatski štit za al-Assada
Kina je iskoristila pravo veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda kako bi u 10 navrata blokirala nacrte rezolucija koje kritikuju al-Assada – od ukupno 30 rezolucija u vezi sa sirijskim ratom predloženih u Vijeću sigurnosti UN-a.
Na primjer, u julu 2020. su Rusija i Kina uložile veto na nacrt rezolucije o proširenju isporuke pomoći iz Turske u Siriju. Razlog za veto, navele su zemlje, bio je to što se njime krši suverenitet Sirije i da bi pomoć trebale distribuirati sirijske vlasti. Preostalih 13 članova glasalo je za usvajanje rezolucije.
Kineski ambasador u UN-u Zhang Jun okrivio je unilateralne sankcije Siriji za pogoršanje humanitarne situacije u zemlji. Sankcije su uvele Sjedinjene Američke Države i Evropska unija.
Rusija i Kina su u septembru 2019. stavile veto na nacrt rezolucije u kojoj se poziva na prekid vatre u sirijskom Idlibu, uporištu pobunjenika.
“Mislim da su Kinezi, kao što su to učinili nekoliko puta, pristali iz solidarnosti sa Rusima, ali je to zaista bio ruski prigovor ovoj rezoluciji“, rekao je tada diplomatski urednik Al Jazeere James Bays.
Kineski novac u al-Assadovoj Siriji
Međutim, Kina je bila više od pomoćnika Rusije u Siriji. U posljednjoj deceniji je Kina povećala svoju finansijsku pomoć Siriji, što je pokazatelj njene podrške al-Assadovoj vladi.
U decembru 2016. godine, sirijska vlada je osigurala pobjedu protiv pobunjenika kada je ponovo zauzela grad Alep. Ovo je označilo prekretnicu u kineskoj strategiji pomoći, navodi nezavisni konsultant za rizik i razvoj, Centar za operativnu analizu i istraživanje (COAR) sa sjedištem na Kipru.
Kineska pomoć Siriji skočila je 100 puta sa otprilike 500.000 dolara u 2016. na 54 miliona dolara u 2017., prema izvještajima COAR-a. U oktobru 2018. Kina je donirala 800 generatora električne energije Latakiji, najvećoj sirijskoj luci.
Peking je imao napravio velika, dugoročna ulaganja u sirijsku naftu i plin – ukupno oko 3 milijarde dolara.
Kinesko petrohemijsko preduzeće Sinopec International Petroleum Exploration and Production Corporation dovelo je 2008. godine kanadsku kompaniju Tanganyika Oil sa sjedištem u Calgaryju u posao vrijedan oko 2 milijarde dolara. Tanganjika je imala ugovor o podjeli proizvodnje sa Sirijom i držala je operativne interese u dvije sirijske imovine.
Kineska državna multinacionalna kompanija Sinochem je 2009. godine kupila britansku kompaniju za istraživanje nafte i gasa Emerald Energy, koja posluje u Siriji, za 878 miliona dolara.
A 2010. godine, Kineska nacionalna naftna korporacija (CNPC) potpisala je ugovor sa Shellom za stjecanje 35 posto udjela u Shellovoj jedinici za Siriju.
Ranije ove godine, sirijski ministar električne energije Ghassan Al-Zamel potvrdio je ugovor vrijedan 38,2 miliona eura s kineskom kompanijom za izgradnju velike fotonaponske elektrane u blizini zapadnog sirijskog grada Homsa, navodi berlinska publikacija The Syria Report .
Sirija se 2022. pridružila i Xijevoj inicijativi Pojas i put (BRI), mreži autoputeva, luka i željeznica koju Kina gradi, povezujući Aziju s Afrikom, Evropom i Latinskom Amerikom.
Ulaganja u Siriju od njenog ulaska u BRI bila su spora, a suočena s prijetnjom sekundarnih američkih sankcija, Kina se odustala od nekih svojih projekata u Siriji posljednjih godina.
Ipak, Kina je treći najveći izvor uvoza u Siriji iza Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata, prema Opservatoriji ekonomske složenosti. Godine 2022. kineski izvoz u Siriju iznosio je 424 miliona dolara. Sirijski izvoz u Kinu je zanemariv u poređenju.
Kako će situacija u Siriji utjecati na Kinu?
Za Kinu, “pad Assada zaista predstavlja gubitak diplomatskog partnera”, rekao je za Al Jazeeru William Matthews, viši naučni saradnik za Azijsko-pacifički program u londonskom think tanku Chatham House.
“Cjelokupni pristup Kine u regiji bio je pragmatičan angažman“, dodao je Matthews.
On je rekao da iako je malo vjerovatno da će HTS “raditi s Kinom kao bliskim partnerom, Kina će najvjerovatnije nastojati da održi angažman s novom vladom, uključujući i u pogledu mogućnosti za saradnju“.
Matthews je objasnio da bi angažman Kine s talibanima u Afganistanu mogao pružiti potencijalno poređenje, ali da je prerano to ocijeniti.
Dana 30. januara ove godine, Xijeva vlada je bila prva koja je službeno priznala talibanskog diplomatu otkako je ta grupa preuzela vlast 2021. Iako nijedna zemlja službeno ne priznaje vladu predvođenu talibanima, Peking je priznao Bilala Karimija, bivšeg glasnogovornika talibana, kao zvaničnog izaslanika u Kini. Godine 2023. mnoge kineske kompanije potpisale su poslovne ugovore s talibanskom vladom.
Činjenica da “Kina ostaje u dobrim odnosima” s talibanima, rekao je Andrew Leung, međunarodni i nezavisni kineski strateg, sugerira da “HTS vjerojatno neće predstavljati kritičan problem za Kinu”. Leung, koji je bio na mnogim visokim državnim pozicijama u Hong Kongu, dodao je: “Zaista, kineski kapaciteti za izgradnju infrastrukture će vjerovatno biti traženi na ratom razorenom Bliskom istoku”.
Međutim, nejasno je kako će Kina odgovoriti na tu potražnju za investicijama.
“S obzirom na to da je Kina usvojila oprezniji pristup inozemnim ulaganjima u posljednjih nekoliko godina, iako je moguće da bi Kina mogla napraviti nova ulaganja u Siriji, ona će vjerovatno biti kalibrirana prema riziku nestabilnosti i potencijalnim prilikama za povećan dugoročni utjecaj”, rekao je Matthews.
Dodao je da al-Assadov pad predstavlja izazov za Kinu jer “Kina ima sve veće interese u regionu Bliskog istoka kao ekonomskog i razvojnog partnera, a sve više u oblastima kao što su tehnologija i odbrana“.
U martu 2023. Kina je posredovala u diplomatskom detantu između Saudijske Arabije i Irana. Dogovor je bio iznenađenje, nakon godina tinjajućih tenzija i formalnog prekida veza između dvije zemlje 2016.
U julu ove godine, Peking je bio domaćin rivalskim palestinskim grupama Hamas i Fatah, zajedno sa 12 manjih palestinskih grupa. Nakon tri dana intenzivnih razgovora, grupe su potpisale sporazum o “nacionalnom jedinstvu” čiji je cilj održavanje palestinske kontrole nad Gazom nakon što je izraelski rat protiv enklave završen.
Prema Matthewsu, “ključni zastoj za Kinu je rizik koji Assadovo svrgavanje predstavlja za regionalnu stabilnost, uključujući prelijevanje sukoba u susjedne zemlje“.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!