Uoči početka samita NATO-a u Viljnusu generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u autorskom tekstu pod naslovom “Snažniji NATO za opasniji svijet – Šta Alijansa mora uraditi u Viljnusu i nakon” koji je objavio ugledni Foreign Affairs magazin upozorava da se svijet nalazi u posebno izazovnom trenutku. Stoltenberg ističe da je ovo historijska prekretnica i da se rat vratio u Evropu te da rivalstva velikih sila rastu.

“Autoritarni režimi se okupljaju kako bi osporavali globalna pravila i institucije koje podupiru mir i stabilnost. Ruski predsjednik Vladimir Putin suzbija slobode i produbljuje podjele unutar svoje zemlje, kao što je pobuna paravojne kompanije Wagner jasno pokazala. Ali niko ne treba da potcenjuje Rusiju ili opasnosti sa kojima se svijet danas suočava. Organizacija Sjevernoatlantskog pakta odgovara na nepredvidljiviji svijet jedinstvom i snagom. NATO saveznici u Evropi i Sjevernoj Americi, kao i naši partneri širom svijeta, pružili su Ukrajini ekonomsku i vojnu podršku bez presedana. Tokom protekle decenije, NATO je implementirao najveće pojačanje naše kolektivne odbrane u jednoj generaciji. Ojačali smo naše vojno prisustvo u istočnoj Evropi i povećali troškove odbrane. Sa članstvom Finske – a uskoro i Švedske – NATO postaje sve jači i veći. Moramo nastaviti ovaj zamah i zadržati našu snagu i jedinstvo. To je upravo ono što će lideri NATO-a učiniti kada se sutra sastanemo na našem samitu u Viljnusu. Očekujem od NATO saveznika da potvrde našu nepokolebljivu podršku Ukrajini, nastave da jačaju vlastitu odbranu i povećaju našu saradnju sa našim evropskim i indo-pacifičkim partnerima u odbrani globalnog poretka zasnovanog na pravilima. Ovo su moji glavni prioriteti za Viljnus i šire, jer imam čast služiti ovom savezu još godinu dana. Ono što radimo – ili ne radimo – sada će definirati svijet u kojem živimo generacijama. Zato ćemo poslati jasnu poruku: NATO je ujedinjen, a autoritarna agresija se neće isplatiti”, piše Stoltenberg.

Norveški diplomat i političar koji će idućeg oktobra napuniti deceniju na čelu NATO-a navodi kako je tokom proljetne posjete Ukrajini svjedočio patnjama, hrabrosti i odlučnosti ukrajinskog naroda u odbrani slobode. Istovremeno ističe kako je bio zapanjen brojem novih grobalja koja je vidio iz voza prema Kijevu, te da se s obimom zločina posebno susreo u Buči koja je bila poprište užasa tokom ruske okupacije.

“Ukrajinske snage su sada uključene u žestoke borbe kako bi vratile okupiranu teritoriju, ali se suočavaju sa jakom ruskom odbranom i teškim terenom. Ako Rusija prestane da se bori, biće mira. Ako Ukrajina prestane da se bori, prestaće da postoji kao nacija. Ukrajinci se neće pokolebati, jer što više dobiju na bojnom polju, to će im ruka biti jača za pregovaračkim stolom. Svi žele da se ovaj brutalni rat završi, ali pravedan mir ne može značiti zamrzavanje sukoba i prihvatanje dogovora koji diktira Rusija. Lažni mir bi Moskvi samo dao vremena da se pregrupiše, naoruža i ponovo napadne. Moramo prekinuti krug ruske agresije, a najbolji način za postizanje trajnog mira sutra je da podržimo Ukrajinu, kako bi ona sada prevladala kao suverena nacija. NATO saveznici stoje uz Ukrajinu otkako je stekla nezavisnost prije 30 godina. Pružili smo godine obuke i podrške nakon što je Rusija ilegalno anektirala Krim i destabilizirala Donbas 2014. Od invazije Moskve u februaru 2022., pojačali smo podršku bez presedana za pravo Ukrajine na samoodbranu, sadržano u Povelji UN-a. U posljednjih godinu i po dana, zemlje NATO-a su obučile i opremile nove ukrajinske oklopne brigade i obezbijedile tenkove, borbena vozila i naprednu protivvazdušnu odbranu. NATO saveznici će također obučavati ukrajinske pilote za borbene avione četvrte generacije. Ova podrška pokazuje da smo dugotrajno posvećeni Ukrajini”, navodi Stoltenberg.

Samit u glavnom litvanskom gradu poslužit će saveznicima, a prema riječima šefa NATO-a, za dogovaranje i objavu novog paketa pomoći Ukrajini, a čiji će glavni cilj biti obnova odbrambenog i sigurnosnog sektora u cilju odbrane od buduće agresije. Takav dogovor će omogućiti i jaču interoperabilnost NATO-a i Ukrajine.

“Tokom posljednjih 18 mjeseci, Ukrajina je napravila ogromne korake u prelasku sa vojnih doktrina, metoda obuke i opreme iz sovjetske ere, ka standardima i opremi NATO-a. Ukrajina je više integrisana u naš savez nego ikada ranije, i zato moramo preduzeti korake da odražavamo ovu realnost. U Viljnusu ćemo unaprijediti naše političke veze tako što ćemo zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim biti domaćini prvog sastanka novog Vijeća NATO-Ukrajina. Ovo je platforma za odluke i krizne konsultacije, gdje će saveznici NATO-a i Ukrajina sjediti kao jednaki u rješavanju zajedničkih sigurnosnih problema. Svi saveznici u NATO saglasni su da će Ukrajina postati članica NATO-a. Vrata NATO-a ostaju otvorena, što smo dokazali pozivanjem Finske i Švedske da se pridruže prošle godine. Članstvo Ukrajine u NATO-u je stvar koju treba da odluče NATO saveznici i Kijev: Rusija nema pravo veta. U Vilniusu ćemo postaviti snažnu viziju za budućnost Ukrajine i približiti zemlju NATO-u”, dodaje Stoltenberg.

Stoltenberg istile i da je nakon Hladnog rata , NATO naporno radio na uspostavljanju konstruktivnijih odnosa sa Moskvom, uključujući kontrolu naoružanja, borbu protiv terorizma, borbu protiv piraterije i povećanje naše naučne saradnje. Ali Putin se, kako piše Stoltenberg, udaljio od miroljubive saradnje, uz obrazac sve bezobzirnijeg ponašanja od Čečenije do Gruzije, i Sirije do Ukrajine. On je demontirao međunarodnu arhitekturu kontrole naoružanja i upušta se u opasno zveckanje nuklearnim sabljama.

“Čak i ako bi se rat završio sutra, nema znakova da su se Putinove šire ambicije promijenile. On slobodu i demokratiju vidi kao prijetnju i želi svijet u kojem velike države diktiraju šta rade njihovi susjedi. To ga stavlja u stalnu konfrontaciju sa vrijednostima NATO-a i međunarodnim pravom. Ako Putin pobijedi u Ukrajini, to bi bila tragedija za Ukrajince i opasna za svijet u cjelini. To bi poslalo poruku drugim autoritarnim režimima da svoje ciljeve mogu postići silom. Kina posebno gleda da vidi cijenu koju Rusija plaća ili nagradu koju dobija za svoju agresiju. Ona uči iz vojnih neuspjeha Moskve i odgovora međunarodne zajednice. Kada sam početkom ove godine posjetio Japan i Južnu Koreju, njihovi lideri su bili jasno zabrinuti da bi se ono što se danas dešava u Evropi moglo dogoditi sutra u Aziji”, stav je šefa NATO-a.

NATO ne vidi Kinu kao protivnika, piše norveški političar, moramo nastaviti raditi s Pekingom kako bismo se uhvatili u koštac s današnjim globalnim izazovima, uključujući širenje nuklearnog oružja i klimatske promjene.

“Istovremeno, Kina bi trebalo da iskoristi svoj značajan uticaj na Rusiju da okonča svoj ilegalni rat u Ukrajini. Do sada, međutim, Peking nije osudio agresiju Moskve i umjesto toga povećava svoju ekonomsku, diplomatsku i vojnu saradnju sa Rusijom. Sve više prisilno ponašanje kineske vlade u inostranstvu i represivna politika kod kuće dovodi u pitanje sigurnost, vrijednosti i interese NATO-a. Peking prijeti svojim susjedima i maltretira druge zemlje. Pokušava da preuzme kontrolu nad ključnim lancima nabavke i infrastrukturom u državama NATO-a. Moramo biti jasni u pogledu ovih izazova i ne mijenjati sigurnosne interese za ekonomsku dobit. Kako se autokratski režimi približavaju jedni drugima, mi koji vjerujemo u slobodu i demokratiju moramo stajati zajedno. NATO je regionalni savez Evrope i Sjeverne Amerike, ali izazovi s kojima se suočavamo su globalni. Zato sam pozvao lidere Evropske unije i naših indo-pacifičkih partnera – Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje – da nam se pridruže u Viljnusu. Moramo imati zajedničko razumijevanje sigurnosnih rizika s kojima se suočavamo i raditi zajedno na jačanju otpornosti naših društava, ekonomija i demokratija”, upozorava Stoltenberg.

Prilagođavanje NATO-a počelo je u toku protekle decenije i sada se nastavlja, ne sa nule kako kaže Stoltenberg nego za pozicija koje su mnogo bolje i koje će donijeti željene rezultate.

“Od 2014. godine po prvi put smo rasporedili borbeno spremne trupe na istočni dio teritorije NATO-a, stavili smo više trupa u veću pripravnost u cijeloj alijansi i prilagodili se da branimo NATO države u svemiru i cyber-prostoru jednako efikasno kao i na kopnu, na moru i u vazduhu. Ove godine potrošnja za odbranu evropskih saveznika i Kanade realno će porasti za 8,3 posto. Ovo je najveći porast u decenijama i deveta uzastopna godina povećanja potrošnje na odbranu širom NATO-a. Sjedinjene Države takođe povećavaju svoju potrošnju. Sada preduzimamo dalje velike korake da ojačamo naše odvraćanje i odbranu. Pristaćemo na nove, detaljne regionalne planove odbrane, koji su u potpunosti povezani sa snagama, sposobnostima i komandom i kontrolom potrebnim za njihovo izvršenje. NATO će imati 300.000 vojnika u većoj pripravnosti, uključujući značajnu vazdušnu i pomorsku borbenu moć. Prilagođavamo naše komandne strukture tako da odražavaju novu geografiju alijanse, sa članstvom Finske, koje je udvostručilo kopnenu granicu NATO-a sa Rusijom, a uskoro i članstvo Švedske. Ovo je promjena u igri za evropsku sigurnost i obezbijediće neprekidan štit od Baltičkog do Crnog mora. Takođe značajno povećavamo saradnju sa odbrambenom industrijom kako bismo povećali proizvodnju, kako za odbranu Ukrajine tako i za našu”, kaže Stoltenberg.

U ovakvim potezima Stoltenberg vidi fundamnetalnu promjenu kolektivne odbrane koja zahtijeva “generacijsku posvećenost povećanju izdataka za odbranu”. Napredak je prema njegovim riječima vidljiv ali ne onoliko koliko je to neophodno u današnjem svijetu, zato će se saveznici dodatno obavezati tokom samita u Litvaniji.

“U Vilniusu, NATO saveznici će se ambicioznije obavezati da će uložiti dva posto BDP-a u našu odbranu. Ova figura bi trebala biti pod za izgradnju, a ne plafon do kojeg se može doći. Moramo više ulagati i ulagati sada, jer sigurnost je temelj za napredovanje naših ekonomija i društava. Sprečavanje agresije danas je manje skupo od sutrašnjeg rata. Putinov agresivni rat protiv Ukrajine razbio je sve preostale iluzije o miroljubivoj saradnji, tako da moramo potrošiti više i učiniti više zajedno da bismo ostali sigurni”, upozorava čelnik Alijanse.

Izazovi su veliki, ali NATO je sidro stabilnosti za Evropu i Sjevernu Ameriku skoro 75 godina, zaključuje Stoltenberg i poručuje da će u svijetu rastućih opasnosti NATO nastaviti štiti naše ljude, braniti demokratske vrijednosti i održavati naše nacije jakima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad