Strah od "varvara" i evropski paradoks: Radnika nema, migranti nepoželjni

Dok se zemlje na jugu Evrope same nose s najvećim pritiskom, migranti sve češće postaju i sredstvo u geopolitičkim sukobima.

Ljudske migracije postoje od nastanka ljudske vrste, ali današnje masovne migracije pokreću specifični faktori guranja i privlačenja. Analizirajući njihove ključne uzroke, vanjskopolitički analitičar i predavač na Univerzitetu u Taškentu Mirko Dautović izdvaja ratove i destabilizaciju, klimatske promjene te ekonomske faktore i uništene ekonomije.

Naglašava da Evropa uglavnom ima kapacitete da smjesti, educira i integrira pridošlice, što, prema njegovom mišljenju, pokazuje da ne postoji stvarna strukturna kriza u pogledu kapaciteta.

"Ti ljudi kada dođu – to nije baš kriza. E sada, drugo je percepcija u javnosti. Dakle, onda dolazimo do tog političkog dijela, kada ljudi zapravo počnu da percipiraju i daju izjave tipa – previše ih je. I generalno, to je, dakle, ta jedna vrsta straha, panike od drugog. I to je zapravo ta kriza", kazao je Dautović u emisiji Prvog programa Radio Beograda "U središtu pažnje".

Navodi i da argument dijela domaće radničke klase da pridošlice uzimaju poslove u Evropi sve manje stoji jer niskokvalificirani migranti danas najčešće obavljaju poslove poput čišćenja ulica i toaleta, koje domaće stanovništvo uglavnom ne želi raditi.

Južna Evropa prva na udaru

Zemlje Južne Evrope, poput Italije, Španije, Grčke, Kipra i Malte, zbog svog geografskog položaja prve su na udaru, ali su u velikoj mjeri ostavljene same da se nose s problemom.

Situaciju, prema Dautoviću, dodatno komplicira zastarjeli Dablinski sporazum iz devedesetih godina, prema kojem azil mora odobriti zemlja u koju je migrant prvo kročio na teritoriji Evropske unije.

"Grčka je jedna od siromašnijih zemalja u Evropskoj uniji. Razvili su nekakvu mrežu za prihvatanje izbjeglica. Međutim, nije sada to toliko moćno, sljedstveno i količini novca koju oni imaju na raspolaganju. Isto vam se odnosi i na Italiju i na Španiju. Iako su u pitanju mnogo veće ekonomije, naprosto ne mogu da apsorbiraju toliko i ne mogu sve same", objasnio je Dautović.

Ceuta i migranti kao sredstvo političkog pritiska

Analizirajući konkretne primjere, poput ljetnog ulaska 60.000 Marokanaca u špansko-afričku enklavu Ceutu, Dautović tvrdi da je riječ o svjesno izazvanoj političkoj krizi u kojoj su ljudi iskorišteni kao sredstvo geopolitičkog pritiska.

"Pojavili su se snimci na kojima je vrlo jasno da marokanska policija odvodi kamione, izbacuje te ljude neposredno pred granicu sa Ceutom, sa španskom teritorijom, i praktično ih tjera ili upućuje da pređu tu granicu. Dakle, to je bilo na podsticaj Maroka", istaknuo je Dautović.

Prema njegovoj analizi, ovaj potez bio je povezan sa širim geopolitičkim pritiscima na španskog premijera Pedra Sáncheza i njegovu poziciju u vezi sa Zapadnom Saharom.

Evropska politika i blokade

U praksi, unutrašnja politika i migracije nisu u direktnoj nadležnosti Evropske unije, već o njima odlučuju pojedinačne države članice.

Iako Evropska komisija pokušava uspostaviti sistem regulacije i kvota, ove inicijative već deceniju i po nailaze na protivljenje pojedinih zemalja. Države poput Češke i Slovačke, vođene antimigrantskim i ksenofobnim stavovima, prema navodima iz teksta, redovno ulažu veto i odbijaju pružiti pomoć zemljama koje su pod najvećim pritiskom, poput Grčke i Italije.

Sigurnosni izazovi – terorizam i kulturološke razlike

Kada je riječ o sigurnosnim rizicima, javnost najčešće pomisli na terorizam, naročito tokom velikog priliva izbjeglica iz Sirije i Iraka 2015. godine, kada je postojao strah od infiltracije pripadnika tzv. Islamske države.

Dautović, međutim, ukazuje i na problem kulturološkog nesnalaženja dijela pridošlica u modernom evropskom urbanom društvu.

"Imate situaciju da neko dođe sa planina Afganistana. Za njih je jako čudno kad se pojave u nekom gradu kao što su Berlin ili Köln ili München, da vide žene koje su vrlo oskudno obučene, da vide muškarce koji su čudno obučeni i koji se drže za ruke, ljube. Oni mogu da reaguju na te stvari i naprosto uslovljeni su i odgajani su u takvoj kulturi da se takve stvari kažnjavaju", rekao je Dautović.

Prema njegovoj ocjeni, takvi incidenti po brojnosti ne predstavljaju masovni kriminal, ali je u političkom smislu važna percepcija javnosti, koju antimigrantske grupe koriste plasirajući strah od ugrožavanja sigurnosti.

Evropi trebaju radnici, ali ograničava ulazak migranata

Evropa se istovremeno suočava s demografskim starenjem i niskim prirodnim priraštajem, što direktno ugrožava postojeći penzioni sistem zasnovan na tome da sve manji broj zaposlenih izdržava rastući broj penzionera.

Iako su evropskim ekonomijama potrebni novi radnici, kontinent istovremeno ograničava ulazak migranata.

Sličan problem ima i Japan, dok zemlje koje odbijaju migracije bilježe smanjenje vlastitih ekonomskih kapaciteta.

Dautović: Desnica koristi strah od "varvara"

Govoreći o političkim posljedicama migrantske krize, Dautović smatra da najveću korist ostvaruje desnica, koristeći identitetska pitanja i strah od migranata.

"Desnica uvijek koristi te identitetske politike – nacionalizam, religiju, tradicionalnu porodicu. Ona vrlo uspješno koristi taj strah od 'varvara' koji je tu na granici i koji će da pređe granicu, porobiti vas, uništiti vašu kulturu", mišljenje je Mirka Dautovića.

Desnica bilježi rast u više evropskih zemalja, prije svega u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

S druge strane, prema analizi iznesenoj u tekstu, ljevica gubi podršku jer biračima nudi racionalne ekonomske projekte i analize klimatskih promjena, dok savremena publika traži brze i emocionalne poruke.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad