U redakcijama širom svijeta pokreću se strategije za dosezanje onih koji izbjegavaju vijesti – grupe koja stoji iza dugoročnog pada angažmana s medijima. Prema istraživanju Reutersovog instituta za proučavanje novinarstva, koje je provedeno u 17 zemalja, udio ljudi koji kažu da selektivno izbjegavaju vijesti u nekoj mjeri porastao je prošle godine za tri procentna poena i sada iznosi 39%. Od 2017. taj broj je porastao za 10 procentnih poena.
Tokom posljednje decenije, broj ljudi koji prate vijesti na internetu, bilo putem web-stranica ili društvenih mreža, opao je u svim starosnim grupama, prenosi Guardian.
Zamor od vijesti
Osobe koje izbjegavaju vijesti mogu se podijeliti u tri grupe. Prva je rastuća grupa bivših konzumenata vijesti koji smanjuju svoje praćenje, druga su oni koji nikada nisu ni bili zainteresovani za vijesti, dok treću grupu – koja najviše brine medijske radnike – čine mladi koji su izgubili povjerenje u etablirane medijske brendove.
Problem je dodatno pogoršan promjenama algoritama društvenih mreža i pretraživača, što znači da sve manje ljudi dolazi do novinskih portala. “Percepcija je definitivno da stvari postaju sve gore”, rekao je Benjamin Toff, direktor Minnesota Journalism Center-a i koautor knjige Avoiding the News. “Dio te percepcije zasniva se na digitalnim analitičkim podacima koje mnoge medijske organizacije prate”.
“Sa strane publike postoji određeni zamor i iscrpljenost. Mnogi ljudi jednostavno osjećaju da zbog vlastitog mentalnog zdravlja žele ograničiti količinu vijesti na koje obraćaju pažnju. U međuvremenu, mlađi korisnici koji su na Instagramu i TikToku, gdje je postavljanje linkova na sadržaje van tih platformi veliki izazov, vjerovatno doprinose padu posjeta informativnim portalima”, naveo je.
Personalizacija vijesti, ali umjerena
Reakcije u redakcijama bile su različite, ali postoji nekoliko jasnih trendova. Kako bi se izborili s preplavljenošću sadržajem i smanjenjem slobodnog vremena, selekcija vijesti postala je ključna strategija. Bilteni s nekoliko pažljivo odabranih priča, podcasti koji se fokusiraju na jednu temu i smanjenje broja objavljenih članaka već su se pokazali kao uspješni odgovori na problem izbjegavanja vijesti. Sljedeći korak je personalizacija, a neke redakcije već koriste biltene prilagođene pomoću AI tehnologije.
“Ako personalizacijski algoritam uzima u obzir lične interese i ono što je trenutno relevantno, možete povećati zadržavanje korisnika dvocifrenim postotcima”, rekao je Danny Lein, osnivač tehnološke kompanije Twipe, koja je pionir u personalizovanim biltenima u Timesu i sada ih implementira u sedam međunarodnih redakcija. “Ključno je pronaći dobar balans. Ako je sadržaj isključivo baziran na ličnim interesima, dobijate eho-komoru”.
Deborah Turness, šefica BBC Newsa, vjeruje da je personalizacija dio rješenja u BBC-ju. Korporacija posjeduje mnogo podataka o korisnicima koji bi joj mogli pomoći da prilagodi sadržaj, ali također ima stroga pravila o korištenju AI tehnologije i još nije jasno kakve su njene konkretne namjere.
Međutim, postoje i rizici.
“Skloni smo otkriti da ljudi nisu previše oduševljeni personalizacijom”, kaže Craig T. Robertson iz Reutersovog instituta. “Ako personalizujete početnu stranicu s vijestima, ljudi imaju osjećaj da propuštaju druge važne informacije. To nije isto kao kod muzike ili filmova”.
Pokret “konstruktivnog novinarstva”
Zatim, tu je i problem negativnosti i osjećaja nemoći – još jedan razlog koji su naveli ispitanici koji izbjegavaju vijesti u anketi Guardiana.
“Trebamo se osjećati podignuto, ohrabreno i optimistično, a ne potlačeno i uplašeno”, rekao je jedan od njih.
Nakon što su otkrili da se trećina onih koji su otkazali pretplatu žali na zamor od vijesti, urednici španskog eldiario.es počeli su raditi na novom proizvodu koji se fokusira na najbolje vijesti mjeseca ili priče s konstruktivnim pristupom. Švedski Dagens Nyheter također svjesno uključuje više pozitivnih priča, čak i o teškim temama.
Pokret “konstruktivnog novinarstva”, koji je počeo u Danskoj i promovira izvještavanje o napretku i rješavanju problema, dobija sve više pristalica. Oliver Duff, urednik lista i Paper, rekao je ove sedmice da se taj pristup često doživljava kao “prljava riječ u redakcijama”, ali da ga treba ozbiljno shvatiti jer “publika misli drugačije”.
Kako doprijeti do mladih?
Što se tiče osvajanja generacije Z, mnogi zaključuju da prevazilaženje njihovih drugačijih navika i nepovjerenja zahtijeva radikalno redefiniranje uloge redakcija. U Skandinaviji, izdavači poput Schibsteda sve više objašnjavaju kako donose uredničke odluke. Duff također smatra da je važno “povući zavjesu” s uredničkog procesa. “Objašnjavate tačno zašto ovaj autor ili kreator ima stručnost za ovu priču ili zašto je Katie razgovarala s 18 izvora u Whitehallu kako bi ispričala priču koja nikada prije nije bila ispričana”.
Medijska grupa Reach, vlasnik lista Daily Mirror, planira koristiti nove studije za dosezanje mlađe publike putem videa, a neki njihovi novinari se ohrabruju da postanu sličniji influencerima.
“Jedan novinar koji je izvještavao s poznatog suđenja bio je podstaknut da govori o tome kako se osjećao dok je sjedio u sudnici. Trebali bismo se osloniti na takav pristup”, rekao je jedan od urednika.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!