Dok su Izrael i Hamas i dalje u sukobu, diplomatski fokus se prebacuje na Egipat, zemlju koja ima “kritične interese, kao i snažnu polugu” u Gazi i koja je “ključni igrač u međunarodnom odgovoru na rat”, navodi se u analizi koju je objavio Foreign Policy.
Jon B. Alterman, direktor programa za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije i Daniel Byman, viši saradnik u Centru, objašnjavaju da je prije rata Egipat bio sve više marginaliziran u arapskoj politici, da je zemlja osakaćena zbog ustanaka iz 2011. godine i njihovim posljedicama te je posebno patila ekonomija.
“Međutim, kada je u pitanju Gaza, Egipat ima kritične interese, kao i snažnu polugu. Dakle, iako će se pokazati kao izazovan partner za Sjedinjene Države, Izrael i mnoge njihove zapadne saveznike, Egipat jeste i nastavit će biti ključni igrač u međunarodnom odgovoru na rat”, zaključili su oni.
Objašnjavaju da Egipat i Hamas dijele bogatu historiju. Egipatska vojska ima trajni interes za pojas Gaze otkako ga je prvobitno okupirala gotovo dvije decenije nakon nezavisnosti Izraela 1948. godine i ostala je usklađena sa sigurnosnim okruženjem u tom području. Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi, kao i mnogi njegovi prethodnici, duboko je neprijateljski raspoložen prema Hamasu.
Ipak, navode da egipatski lideri također imaju dugu historiju angažmana s Hamasom, posebno nakon što je ova grupa preuzela vlast u Gazi 2007. godine. U prošlim krizama, Egipat je služio kao sagovornik s organizacijom, omogućavajući razmjenu zarobljenika i pomažući u pregovorima o prekidima vatre.
Jedini prijelaz koji ne kontroliše Izrael
Egipat donosi mnogo toga dok svijet traži rješenje za sukob u Gazi. U ovom trenutku je možda najbitnije što Egipat kontroliše prelaz Rafah, jedinu zvaničnu ulaznu tačku u pojas Gaze koja nije pod kontrolom Izraela. U prošlosti je Egipat otvarao i zatvarao ovaj prelaz kako bi izvršio pritisak na Hamas. Danas je to vitalni spas za dovođenje međunarodne pomoći u Gazu jer se zona suočava s ogromnom humanitarnom krizom. Rafah će također vjerovatno služiti kao izlazna tačka za državljane SAD-a i trećih zemalja da napuste ratnu zonu. Izrael također ima interes da surađuje s Egiptom kako bi osigurao da oružje i druge vojne zalihe ne uđu u Gazu preko Rafaha.
Pored Rafaha, Hamas je izgradio mrežu tunela od Gaze do Egipta. Alterman i Byman navode da su ovi tuneli često omogućavali ljudima u Gazi da kupuju krijumčarenu robu, poput stoke i osnovnih potrošačkih proizvoda. Izrael je često pristajao na ovo krijumčarenje kako bi spriječio humanitarnu krizu. Ipak, Hamas i druge palestinske militantne grupe su također koristile ove tunele za krijumčarenje oružja u Gazu, a palestinski borci su prošli kroz njih kako bi krenuli dalje na vojnu obuku u Liban i drugdje.
Egipat je tvrdio rekao da je bio nemoćan da zaustavi trgovinu kroz tunele, a neki Egipćani nesumnjivo profitiraju od trgovine. Međutim, dugotrajna pobuna u susjednom području Egipta natjerala je egipatsku vojsku da razbije mrežu tunela posljednjih godina, a Izrael će vjerovatno zahtijevati okončanje ovog krijumčarenja kao dio širih pregovaračkih napora.
Ko god bude imao moć u Gazi, nastojat će pregovarati s Egiptom
Iako Egipat nije naklonjen Hamasu, militantna grupa ima evidenciju o postizanju razumijevanja s egipatskom vojskom. Dakle, dok je izraelski ministar odbrane obećao da će izbrisati Hamas “s lica Zemlje”, ostavljajući malo prostora za kompromis, Sisijeva vlada je ostavila sebe otvorenom za pronalaženje potrebnih dogovora.
“Teško je predvidjeti ko će imati političku moć u Gazi u narednim mjesecima, ali ko god to bio, nastojat će pregovarati s Egipćanima. U najmanju ruku, oni će htjeti da međunarodna pomoć priteče u Gazu. Neki osnovni elementi Hamasa također mogu pokušati sačuvati barem dio kapaciteta za krijumčarenje oružja i drugih vojnih potrepština. Oni će također vjerovatno tražiti ograničenu mogućnost slanja ljudi iz pojasa, uključujući visoke zvaničnike koji bježe od izraelske vojne akcije. Možda najbitnija stva je što će ko god ostane u Gazi tražiti egipatsku garanciju za bilo koji sporazum koji na kraju bude potpisan za okončanje borbi“, zaključili su Alterman i Byman.
Izrael će, naravno, pritisnuti Kairo da zaustavi bilo kakvo krijumčarenje i da uhapsi sve zvaničnike Hamasa koji bi mogli pokušati pobjeći u Egipat. Egipat će odrediti uslove tog sporazuma.
Narod Gaze i Hamas, ili bilo koja alternativna vlada koja se pojavi, nemaju mnogo toga za ponuditi Egiptu, ali imaju nešto. Oni mogu iskoristiti svoj utjecaj kako bi povećali ili umanjili egipatsku sigurnost na Sinajskom poluostrvu i mogu dijeliti prihode od krijumčarenja. Njihovi saveznici također mogu nagraditi Egipćane koji ignorišu krijumčarenje. Ono što je najvažnije, ako je alternativa Egiptu za sporazumijevanje s Hamasom ili njegovim nasljednicima nasilje i haos u području koje graniči s Egiptom, razumijevanje izgleda mnogo privlačnije.
Korist za Egipat
Autori analize navode da Egipat ima mnogo na kocki dok se angažuje u Gazi. Objašnjavaju da je ova država nekada bila centar arapske politike i kulture, ali da je marginalizirana kako su njeni problemi rasli i kako se svjetska pažnja pomjerila na Perzijski zaljev. Za Sisijevu vladu, preuzimanje centralne uloge u tako visokom panarapskom pitanju kao što je rat između Izraela i Hamasa donosi prestiž vladi koja ima sve više problema kod kuće.
Ističu da je Egipat također sklon toma da dođe do ekonomske koristi od svog uticaja u ovom sukobu. Kao primjer navode da je bivši predsjednik Hosni Mubarak uspio dogovoriti da Sjedinjene Države i njihovi saveznici oproste više od 10 milijardi dolara vanjskog duga zemlje u zamjenu za pomoć Egipta u Zaljevskom ratu 1991. godine. Porast u zaduživanju Kaira posljednjih godina znači da je vanjski dug Egipta danas višestruko veći, a njegova ekonomija pati pod teretom otplata. Ako bi Egipat imao centralnu ulogu u rješavanju pitanja Gaze, to bi imalo veliku korist za regiju. Kako bi osigurale podršku Kaira, vlade Zaljeva i zapadne vlade gotovo bi sigurno morale osigurati da Egipat vidi finansijske koristi od toga.
Egipat se također suočava sa legitimnim sigurnosnim problemima u Gazi. Više od deceniju se Egipat na sjevernom Sinaju bori protiv pobune koju čine ekstremisti, beduini i kriminalne bande. Krijumčarske operacije u Gazi pomogle su u finansiranju i naoružavanju pobunjenika, a Egipat želi da se to zaustavi. Štoviše, Egipat strahuje da bi poplava izbjeglica iz Gaze destabilizirala ionako problematični dio Sinaja, postavljajući zahtjeve za radna mjesta i resurse i dodatno radikalizirajući lokalno stanovništvo.
“Iako su egipatski vladari često nalazili zajednički cilj s Izraelom po pitanjima sigurnosti, oni nemaju namjeru dalje poticati depopulaciju palestinskih teritorija. Nakon tri četvrtine stoljeća, egipatska javnost ostaje duboko saosjećajna za palestinsko pitanje. Građani Egipta bi svako preseljenje Palestinaca na egipatsko tlo vidjeli kao vjerojatni trajni aranžman, strahujući od ponavljanja prošlih palestinskih izbjegličkih tokova koji su završili na isti način, kao i izdaje prava Palestinaca na njihovu zemlju“, navodi se u analizi.
Odnos Egipta i SAD
Međutim, kako navode stručnjaci za Foreign Policy, Sjedinjene Države vode veći dio diplomatije u Gazi, a za Washington je Sisijeva vlada težak partner. Američka vlada je nedavno odlučila da zadrži 85 miliona dolara ranije namjenske vojne pomoći Egiptu zbog zabrinutosti za ljudska prava, a neki članovi Kongresa su vršili pritisak da još više smanji pomoć.
Navode da su ranije ovog mjeseca tužioci objavili šokantnu optužnicu u kojoj se navodi da je egipatska obavještajna služba regrutovala američkog senatora Boba Menendeza, predsjednika Senatskog odbora za vanjske poslove, da iskoristi svoj službeni položaj za korist egipatske vlade u zamjenu za stotine hiljada dolara, a novac koji je okarakterisan kao mito. Drugim riječima, odnosi Washingtona sa Kairom su trenutno posebno zategnuti.
Arapske vlade su se također žalile da Egipat može biti težak partner, s obzirom da “egipatska vlada ima snažan osjećaj i za svoju važnost i za svoje interese” te da saradnja s tom vladom ima svoju cijenu.
Iako Sisijeva mirovna konferencija o sukobu između Izraela i Hamasa proteklog vikenda nije donijela ništa bitno, Egipat će biti sve važniji igrač ako sve strane potraže izlaz iz ove krize u narednim sedmicama i mjesecima. Kao rezultat toga, Sjedinjenim Državama je bolje da rade s Egiptom nego da ga pokušavaju marginalizirati.
U bliskoj budućnosti, egipatska saradnja je jedinstveno neophodna u rješavanju humanitarne krize u Gazi, uključujući u osiguravanju opskrbe gorivom i lijekovima preko prijelaza Rafah. Dugoročno gledano, Egipat će igrati ključnu ulogu u omogućavanju bilo kakvog političkog aranžmana koji se pojavi u Gazi, bez obzira da li Hamas preživi kao vlada ili ako neka vrsta privremenog režima preuzme vlast.
Analitičari ocjenjuju da će, kao arapska država na prvoj liniji, Egipat neminovno igrati i određenu ulogu u provođenju tog aranžmana, te će slijediti svoje interese s obzirom na važnost osiguranja granice između Egipta i Sinaja, a Kairo također može igrati važnu vodeću ulogu, vodeći arapske vlade u legitimiranju bilo kakvog dogovora.
“Kada se sporazum pojavi, Egipat će sigurno tražiti beneficije. Sjedinjene Države mogu finansijski pomoći Egiptu, uglavnom svojim uticajem na međunarodne finansijske institucije, kojima Egipat duguje desetine milijardi dolara. Sjedinjene Države također mogu pomoći Egiptu u njegovoj borbi protiv nestabilnosti na Sinaju. Iako će ovo pomoći poboljšanju sigurnosti Egipta, dio ovoga je i američka borba, s obzirom na prisustvo transnacionalnih ekstremista na Sinaju koji također ciljaju na Sjedinjene Države. Veća pomoć u obavještajnim podacima predstavlja dobro mjesto za početak”, navode Alterman i Byman.
Navode da će se neki možda usprotiviti dubljem angažmanu s egipatskom vladom koja je počinila ozbiljne povrede ljudskih prava.
“Umjesto da ovo vide kao neugodan, ali neophodan transakcijski odnos koji ostavlja obje strane da se osjećaju iskorištavanim, obje zemlje bi ovo trebale gledati kao priliku da preinače odnos “donator-klijent” koji se pokazao tako korozivnim nakon 45 godina”, smatraju oni.
“Ni Egipat ni Sjedinjene Države ne mogu sami riješiti krizu u Gazi. Istovremeno, ne mogu to uraditi jedno bez drugog. Njihov odnos je često patio jer nije bilo važnog projekta koji je za obje strane bio jednako bitan. Gaza bi se mogla pokazati kao trajno pitanje od važnosti za obje strane, a u interesu je obje zemlje da to postane arena za saradnju”, zaključili su na kraju.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!