Svijet sa zebnjom iščekuje mirovne pregovore između SAD-a i Irana ovog vikenda

Ulice glavnog grada Islamabada ispražnjene su zbog iznenadnog dvodnevnog državnog praznika, proglašenog radi stroge sigurnosti za dolazak američke i iranske delegacije na njihove prve razgovore od početka rata.

Krhko dvonedeljno primirje koje je utrlo put pregovorima za sada se održava. Ali masovno smrtonosno bombardovanje Hezbolaha od strane Izraela i neslaganja oko toga da li je Libanon uključen u primirje i dalje bi mogli poremetiti sastanke.

Ko će biti na pregovorima?

Bijela kuća je saopštila da bi razgovori između Irana i Sjedinjenih Država trebali početi u subotu ujutro po lokalnom vremenu u Islamabadu.

Američku delegaciju će predvoditi potpredsjednik J.D. Vance, specijalni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, zet predsjednika Donalda Trumpa.

Teheran nije zvanično objavio sastav svoje delegacije, ali neki lokalni mediji izvještavaju da će je predvoditi predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Bagher Ghalibaf. Kao osoba iz režima poznata po suzbijanju neistomišljenika, Ghalibaf se tokom rata pokazao kao ključni sagovornik s Trumpovom administracijom. Mnogi iranski lideri su ubijeni u američko-izraelskim napadima posljednjih sedmica.

O čemu će razgovarati?

S obzirom na to da se obje strane ne mogu složiti oko onoga što je uključeno u primirje, usklađivanje dnevnog reda za razgovore moglo bi biti teško.

Trump je naveo "prijedlog Irana od 10 tačaka", koji je nazvao " izvodljivom osnovom za pregovore ".

Ali onda je Iran počeo dijeliti listu od 10 tačaka koja je uključivala zahtjeve na koje SAD nikada ne bi mogle pristati, poput priznavanja kontrole nad Hormuškim moreuzom i reparacija za ratnu štetu i ukidanja svih sankcija. Druge verzije objavljene u državnim medijima također su uključivale priznavanje prava zemlje na obogaćivanje urana.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da je Trump mislio na drugačiji plan od 10 tačaka koji je bio "razumniji".

U međuvremenu, Trump i njegov tim imaju svoj prijedlog od 15 tačaka. Taj plan nije u potpunosti otkriven, ali se kaže da uključuje Iranovo obećanje da neće posjedovati nuklearno oružje, predaju svog visoko obogaćenog uranijuma, ograničenja odbrambenih sposobnosti Teherana i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.

Ključno pitanje sada je hoće li pregovori dovesti do neke vrste kompromisa - ili će propasti i ponovo pokrenuti rat koji je već uzrokovao razaranje u dijelovima Bliskog istoka i izazvao historijsku globalnu naftnu krizu.

Šta se dešava u Libanu?

Uključivanje Libana u primirje je stalna tema sporenja koja također riskira da ugrozi pregovore tokom vikenda.

Iran je više puta izjavio da primirje pokriva napade na njegovog posrednika Hezbolaha sa sjedištem u Libanu, ponavljajući stav Pakistana, koji je pomogao u posredovanju u postizanju sporazuma. Međutim, Izrael i SAD su rekli da primirje ne uključuje Libanon.

U srijedu, samo nekoliko sati nakon stupanja na snagu primirja, Izrael je pokrenuo svoj najveći val napada u Libanu od početka rata, napadajući prometne četvrti bez upozorenja i ubivši najmanje 303 osobe i ranivši više od 1.000, prema podacima libanskog ministarstva zdravstva.

Napadi su izazvali brze globalne reakcije i gnjev Irana. Ghalibaf, predsjednik iranskog parlamenta, rekao je u četvrtak da Libanon i iranski posrednici čine "neodvojivi dio primirja" i da "vrijeme ističe".

Kritike Izraela stizale su i iz cijelog svijeta, uključujući i kritike evropskih i zaljevskih sila koje se boje da bi se primirje moglo raspasti prije nego što pregovori uopće počnu.

Vance je rekao da je došlo do "legitimnog nesporazuma" u vezi s uključivanjem Libana u primirje. Također je rekao da bi se Izraelci mogli "malo obuzdati" svojim tekućim napadima.

Šta je sa Hormuškim moreuzom?

Ponovno otvaranje ključnog plovnog puta, koji je Iran efektivno zatvorio sedmicama, uzrokujući haos na globalnim tržištima nafte, bio je još jedan dio sporazuma, prema Bijeloj kući.

Ali od prekida vatre, samo je nekolicina plovila uspjela proći kroz usko grlo. Stotine plovila su i dalje zaglavljene u Perzijskom zaljevu s hiljadama članova posade na brodu.

Iran je zaustavio promet tankera kroz Hormuški moreuz nakon što je Izrael napao Liban, izvijestila je poluzvanična novinska agencija Fars. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf udvostručio je taj stav, rekavši da "kršenja primirja nose eksplicitne troškove i SNAŽNE odgovore".

Vance je u četvrtak ponovio da će, ako Iran ne ispuni obećanja o ponovnom otvaranju moreuza, primirje biti okončano. Trump je također upozorio Iran da ne naplaćuje cestarinu tankerima za naftu u ključnoj brodskoj ruti.

Hoće li se pregovorima išta postići?

Uprkos konfuziji, američki zvaničnici su u četvrtak brzo djelovali kako bi se pripremili za pregovore, rekli su za CNN izvori upoznati sa situacijom.

Ako Iran odluči da se povuče, „to bi bilo glupo, ali to je njihov izbor“, rekao je Vance.

Uprkos neslaganjima, Trump je za NBC rekao da je "vrlo optimističan" u pogledu mirovnog sporazuma iz pregovora održanih ovog vikenda u Islamabadu, rekavši toj televizijskoj mreži da su iranski lideri u privatnim razgovorima djelovali otvoreno za mir.

„Oni su mnogo razumniji“, rekao je za NBC. „Pristaju na sve stvari na koje moraju pristati. Zapamtite, pokoreni su. Nemaju vojsku.“

Iranske javne poruke su znatno drugačije, a više državnih medija tvrdi da je zemlja izvojevala uvjerljivu pobjedu preživjevši napad SAD-a i Izraela i dovodeći Washington za pregovarački stol.

Čak i ako pregovori budu nastavljeni, teško je reći hoće li se jaz između dvije strane premostiti tokom vikenda u Pakistanu.

Prema izvorima upoznatim s pregovorima o primirju, očekuje se da će sastanak održan tokom vikenda biti prvi od nekoliko intenzivnih pregovora o dugoročnijem, trajnom sporazumu za okončanje rata.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad