Svijet se rapidno naoružava, nuklearne sile šire svoj arsenal

"Mnoge zemlje su se također obavezale povećati vojnu potrošnju, što će dovesti do daljnjeg globalnog povećanja u nadolazećim godinama", navodi se u izvještaju, prenosi CNN.

Sjedinjene Države i dalje su daleko najveći svjetski vojni potrošač - gotovo bilion dolara u 2024. godini, navodi se u izvještaju.

Velike stavke u američkom budžetu uključivale su lovce F-35 s nevidljivim efektom i njihove borbene sisteme (61,1 milijardu dolara), nove brodove za američku mornaricu (48,1 milijardu dolara), modernizaciju američkog nuklearnog arsenala (37,7 milijardi dolara) i raketnu odbranu (29,8 milijardi dolara).

Američki budžet uključivao je 48,4 milijarde dolara pomoći Ukrajini, što je gotovo tri četvrtine odbrambenog budžeta Kijeva od 64,8 milijardi dolara.

Kina je slijedila SAD po ukupnim vojnim izdacima s procijenjenih 314 milijardi dolara, što je nešto manje od trećine ukupnog iznosa SAD-a, navodi se u izvještaju.

Dokument ne analizira potrošnju Pekinga po oružju ili zapovijedanju, ali napominje da je Kina "2024. godine otkrila nekoliko poboljšanih sposobnosti, uključujući nove stealth borbene avione, bespilotne letjelice (UAV) i bespilotne podvodne letjelice".

"Kina je također nastavila brzo širiti svoj nuklearni arsenal u 2024. godini", navodi se u izvještaju.

Zajedno, Washington i Peking su činili gotovo polovicu svjetske vojne potrošnje u 2024. godini, navodi se u izvještaju. No zemlje uključene u regionalne sukobe ili koje strahuju od njih pokazale su najveći porast potrošnje u odnosu na prethodnu godinu.

Izrael, koji je pokrenuo invaziju na palestinski teritorij Gaze 2023. godine, pokazao je nevjerovatnih 65% povećanja vojnih izdataka u 2024. godini.

NATO članice povećavaju vojne budžete

U međuvremenu, Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, pokazala je procijenjeni porast od najmanje 38%, ali SIPRI napominje da je ta brojka vjerovatno veća jer Moskva puni vojnu blagajnu novcem iz regionalnih i drugih izvora.

Više od tri godine dug sukob u Ukrajini doveo je do značajnog povećanja vojnih budžeta zemalja NATO-a kao odgovor na rusku ratobornost i dok američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak na Europu i savez predvođen SAD-om da budu odgovorniji za svoju odbranu, rekavši da predugo iskorištavaju Sjedinjene Države.

Njemačka, s četvrtim najvećim odbrambenim budžetom na svijetu, povećala je svoju potrošnju za 28%. Rumunija (43%), Nizozemska (35%), Švedska (34%), Češka (32%), Poljska (31%), Danska (20%), Norveška (17%), Finska (16%), Turska (12%) i Grčka (11%) bile su ostale članice NATO-a među 40 najvećih odbrambenih potrošača u svijetu koje su pokazale dvoznamenkasti porast u 2024. godini.

"Brzi porast potrošnje među europskim članicama NATO-a potaknut je uglavnom kontinuiranom ruskom prijetnjom i zabrinutošću zbog mogućeg američkog povlačenja unutar saveza", rekla je Jade Guiberteau Ricard, istraživačica u SIPRI-jevom programu za vojne rashode i proizvodnju oružja.

No analitičari su rekli da bi američkim saveznicima u Europi moglo biti potrebno više od novca da postanu vojno samodostatni.

"Vrijedi reći da samo povećanje potrošnje neće nužno rezultirati znatno većim vojnim sposobnostima ili neovisnošću od SAD-a. To su daleko složeniji zadaci", rekao je istraživač SIRPI-ja Guiberteau Ricard u saopštenju za javnost.

Koliko na vojsku izdvajaju Kina, Japan, Filipini, Južna Koreja, Tajvan...

U Indo-Pacifičkoj regiji, SIPRI je izjavio da je 7%-tno povećanje potrošnje Kine u 2024. godini označilo 30. uzastopni godišnji porast potrošnje za Narodnooslobodilačku vojsku, što je "najveći neprekinuti niz zabilježen" u bazi podataka instituta, navodi se u izvještaju.

"Kinesko vojno nagomilavanje utjecalo je i na vojnu politiku njezinih susjeda, potaknuvši mnoge od njih da povećaju potrošnju", navodi se.

Japanski vojni budžet porastao je za 21% u 2024. – što je najveće povećanje Tokija od 1952. Time su vojni izdaci dosegli 1,4% bruto domaćeg proizvoda, što je najveći dio japanske ekonomije posvećen vojsci od 1958. godine.

Filipini, upleteni s Kinom u teritorijalne sporove u Južnom kineskom moru, povećali su svoju odbrambenu potrošnju za 19%.

I premda je potrošnja u Južnoj Koreji porasla samo za 1,4% u 2024., Seul ima "najveće vojno opterećenje u istočnoj Aziji", s 2,6% BDP-a, rekao je institut.

Tajvan, otočna demokracija s oko 23 miliona stanovnika koju Kineska komunistička partija smatra svojom i obećala je da će je silom zauzeti ako bude potrebno, prošle je godine povećao svoj odbrambeni budžet za samo 1,8%, ali su vojni izdaci Taipeija porasli za 48% od 2015., navodi se u izvještaju.

Indija je, u međuvremenu, imala peti najveći odbrambeni budžet na svijetu (86,1 milijardu dolara) u 2024. Povećanje New Delhija u odnosu na 2023. iznosilo je samo 1,6%, ali odbrambeni izdaci zemlje porasli su za 42% u posljednjoj deceniji, što ukazuje na zabrinjavajući trend, rekli su istraživači.

"Glavni vojni potrošači u azijsko-pacifičkoj regiji ulažu sve veća sredstva u napredne vojne sposobnosti", rekao je Nan Tian, ​​direktor SIPRI-jevog programa za vojne rashode i proizvodnju naoružanja. "S nekoliko neriješenih sporova i rastućih napetosti, ova ulaganja riskira da regiju uvuku u opasnu spiralu utrke u naoružanju".

Također u Aziji, Mjanmar, koji je pogođen unutarnjim sukobima od vojnog udara 2021., povećao je potrošnju za 66% u 2024. Sa 6,8% BDP-a, Mjanmar održava najveće vojno opterećenje u azijsko-pacifičkoj regiji, navodi se u izvještaju.

Vojni izdaci u Africi porasli su za 3% u 2024. Alžir je najveći potrošač na kontinentu, a u svijetu je na 20. mjestu.

U Americi, Meksiko je zabilježio porast vojnih izdataka od 39% u 2024., "što odražava sve militariziraniji odgovor vlade na organizirani kriminal", navodi se u izvještaju.

BONUS VIDEO

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje