Dok mnoge države ponovo razmatraju uvođenje obavezne vojne službe, sve više se otvara pitanje: zašto su uglavnom muškarci ti koji su pozvani?

Neke zemlje već godinama u vojsku pozivaju i žene – bilo zbog ravnopravnosti, bilo zbog nedostatka ljudstva.

Danska: Žene regrutkinje od jula 2025.

Danski parlament usvojio je odluku da sve žene koje 1. jula napune 18 godina mogu biti pozvane na služenje vojnog roka. Očekuje se da regrutacija počne početkom 2026. godine. Inače, žene u Danskoj već čine oko 25% dobrovoljnih novaka.

Sjever Evrope – primjer ravnopravnosti?

Norveška: od 2015. vojna obaveza i za muškarce i za žene.

Švedska: ukinula vojsku 2010., ali je vratila 2018. godine. Petina vojske čine žene.

Nizozemska: vojna obaveza je zamrznuta, ali žene su zakonski ravnopravne u pozivanju.

Izrael: Žene služe od osnivanja države

U Izraelu je vojni rok obavezan i za žene od 1949. godine – dvije godine za žene, tri za muškarce. Žene su ravnopravne u svim jedinicama, uključujući i borbene. Uočeno je, međutim, da se na terenu javljaju razlike u tretmanu ranjenih kolegica.

🌍 Afrika: Potreba, ne izbor

U više afričkih zemalja žene nemaju izbor – vojni rok je nužnost:

Eritreja: vojna obaveza za sve, traje 16 mjeseci.

Mozambik: produženje roka s 2 na 5 godina.

Obaveza postoji i u Čadu, Maliju, Gvineji-Bisao, Zelenortskoj Republici, Nigeru…

Kina: Selektivna obaveza

Kineskinje mogu biti pozvane na službu između 18. i 19. godine – pod uslovom da ispunjavaju akademske i fizičke kriterije.

👉 Ravnoteža prava i obaveza

Iako se mnoge zemlje pozivaju na jednakost spolova, pitanje ženske vojne obaveze otkriva da se iza zakonske ravnopravnosti često krije surova potreba za vojnom silom.