Mladi ljudi postaju manje sretni od starijih generacija jer pate od “ekvivalenta krize srednjih godina”, otkrilo je globalno istraživanje, uz opasku stručnjaka da se "mladi stvarno muče". Sjedinjene Američke Države su "istisnute" sa popisa 20 najsretnijih nacija, prema Svjetskom izvještaju o sreći za 2024., Njemačka je pala za osam pozicija, a porast se bilježi u mnogim afričkim nacijama. Srbija je zabilježila najveći porast.

Dr. Vivek Murthy, glavni američki hirurg, rekao je da je dopuštanje djeci da koriste društvene mreže kao da im dajete lijek za koji nije dokazano da je siguran. Rekao je da je neuspjeh vlada da bolje reguliraju društvene medije posljednjih godina “lud”.

Murthy je razgovarao s Guardianom nakon što su najnoviji podaci otkrili da su mladi ljudi diljem Sjeverne Amerike sada manje sretni od svojih starijih sunarodnjaka, s istim “historijskim” pomakom koji će uslijediti u zapadnoj Europi.

Pad blagostanja kod mlađih od 30 godina izbacio je SAD s popisa 20 najsretnijih nacija, otkrio je Svjetsko izvještaj o sreći za 2024. Nakon 12 godina u kojima se procjenjivalo da su ljudi u dobi od 15 do 24 godine sretniji od starijih generacija u SAD-u, čini se da se trend preokrenuo 2017. Jaz se također smanjio u zapadnoj Europi, a ista bi se promjena mogla dogoditi sljedeće godine ili dvije, navodi se u istraživanju.

Murthy je opisao nalaze izvještaja kao “crvenu zastavu da se mladi stvarno muče u SAD-u, a sada sve više i diljem svijeta”. Rekao je da još uvijek čeka da vidi podatke koji dokazuju da su platforme društvenih medija sigurne za djecu i adolescente te je pozvao na međunarodnu akciju za poboljšanje društvenih veza u stvarnom životu za mlade ljude.

Izvješćaj o sreći u svijetu, godišnji barometar blagostanja u 140 zemalja kojim koordiniraju Istraživački centar za dobrobit Univerziteta Oxford, Gallup i UN-ova mreža rješenja za održivi razvoj, pokazalo je “zabrinjavajuće padove [sreće mladih], posebno u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi”, rekao je prof. Jan-Emmanuel De Neve, direktor Centra za istraživanje dobrobiti i urednik studije.

“Pomisliti da u nekim dijelovima svijeta djeca već doživljavaju ekvivalent krize srednjih godina, zahtijeva trenutnu političku akciju”, rekao je.

Pad rezultata blagostanja za Sjevernu Ameriku (u grupi koja uključuje Australiju i Novi Zeland) “u suprotnosti je s dobro uvriježenom idejom… da su djeca na početku sretnija prije nego što skliznu niz U-krivulju prema krizi srednjih godina prije nego što [blagostanje] krene ponovno gore,” dodao je De Neve.

Britanci mlađi od 30 godina zauzeli su 32. mjesto na ljestvici, iza nacija poput Moldavije, Kosova, pa čak i El Salvadora, koji ima jednu od najvećih svjetskih stopa ubistava.

Nasuprot tome, Britanci stariji od 60 godina ušli su među 20 najsretnijih starijih generacija na svijetu. Ranije ovog mjeseca većina britanskih tinejdžera rekla je anketarima da očekuju da će im život biti gori od prethodne generacije.

SAD je pao za osam mjesta na ukupnoj ljestvici sreće na 23. mjesto, ali kada su upitani samo mlađi od 30 godina, najbogatija nacija svijeta zauzela je 62. mjesto – iza Gvatemale, Saudijske Arabije i Bugarske. Ako se uzmu u obzir mišljenja samo ljudi u dobi od 60 i više godina, SAD je 10. najsretnija nacija.

“U SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, sreća se smanjila u svim dobnim skupinama, ali posebno za mlade, toliko da su mladi sada, u 2021.-23., najmanje sretna dobna skupina”, pokazao je izvještaj . U 2010. mladi su bili sretniji od onih u srednjim godinama.

Izvještaj ne otkriva uzroke promjena, ali one dolaze usred sve veće zabrinutosti zbog utjecaja sve većeg korištenja društvenih medija, nejednakosti u prihodima, stambene krize te strahova od rata i klimatskih promjena na sreću djece i mladih.

Murthy je rekao da američki adolescenti u prosjeku provode gotovo pet sati dnevno na društvenim mrežama, a trećina njih ostaje budna do ponoći tokom sedmice na svojim uređajima. Pozvao je na donošenje zakona “odmah” kako bi se smanjile štete za mlade ljude od društvenih medija.

Svjetski izvještaj o sreći prati subjektivno blagostanje koristeći vlastite procjene života ispitanika te njihove pozitivne i negativne emocije. Još jednom su Finska, Danska i Island bile prve tri najsretnije zemlje.

Jukka Siukosaari, finski ambasador u Londonu, rekao je da je njegova nacija uspjela stvoriti “infrastrukturu sreće” uključujući “sigurno okruženje”, pristupačne mogućnosti za ljude da se kulturno izraze i relativno jednake prihode. “Sve počinje s visokom razinom povjerenja između građana i naših institucija”, rekao je.

Kostarika i Kuvajt novi su članovi među prvih 20. Njemačka je pala sa 16. na 24. mjesto. Afganistan i Libanon ostali su kao dvije najmanje sretne nacije. Zemlje koje su uživale u sve većoj sreći bile su mnoge afričke nacije, Kambodža, Rusija i Kina. Srbija bilježi najveći porast sreće.

Bosna i Hercegovina se našla na 65. mjestu, dvije pozicije iza Hrvatske (63.). Crna Gora je na 76., Sjeverna Makedonija na 84., a Albanija na 87. mjestu kao “najnesretnija” u regiji.

Dobrobit u djetinjstvu i emocionalno zdravlje mogli bi biti najbolji pokazatelji zadovoljstva životom u odrasloj dobi, pokazao je izvještaj. Ranija istraživanja su zaključila da adolescenti i mladi odrasli ljudi koji su izjavili da su zadovoljniji životom kasnije u životu zarađuju znatno više, čak i zbog razlika u obrazovanju, inteligenciji, fizičkom zdravlju i samopoštovanju.

Lord Layard, laburistički kolega u britanskom parlamentu i suurednik izvještaja, rekao je da bi dobrobit djece trebala biti veliki problem na općim izborima koji se očekuju ove godine. “Potrebna su nam obećanja da unaprijedimo timove za podršku mentalnom zdravlju i da ih učinimo univerzalnima u cijeloj zemlji. A životne vještine treba učiti u svakoj školi”, rekao je.