Svrgnuta liderka Bangladeša osuđena na smrt nakon osude za zločine protiv čovječnosti

Panel od tri sudije Međunarodnog krivičnog suda, domaćeg suda za ratne zločine u Bangladešu, izrekao je presudu u ponedjeljak, utvrdivši da je Hasina odgovorna za podsticanje stotina vansudskih ubistava koje su počinile snage zakona.

Sudnica, u kojoj su bile prisutne porodice nekih žrtava, prolomila se u aplauzu dok su sudije izricale presudu.

"Šeik Hasina je počinila zločine protiv čovječnosti svojim podsticanjem, naređivanjem i nepreduzimanjem kaznenih mjera", rekao je jedan od sudija dok je izricao presudu.

Bilo je „kristalno jasno“ da je ona „izrazila svoje podsticanje aktivistima svoje stranke... i štaviše, izrazila je da je naredila ubijanje i eliminaciju studenata koji su protestovali“, rekli su suci.

Ono što je prošle godine počelo kao mirne studentske demonstracije zbog kvota za radna mjesta u državnoj službi pretvorilo se u nacionalni pritisak za Hasininu ostavku. Prekretnica je bila vladin obračun u kojem je, prema podacima ureda UN-a za ljudska prava, možda poginulo i do 1.400 ljudi. Sud je čuo da je do 25.000 ljudi također povrijeđeno.

Hasina se suočila s pet optužbi, prvenstveno vezanih za podsticanje ubistva demonstranata, naređivanje vješanja demonstranata i naređivanje upotrebe smrtonosnog oružja, dronova i helikoptera za suzbijanje nereda. Ona poriče optužbe.

Bivša liderka vladala je južnoazijskom državom čvrstom rukom od 2009. godine do svog svrgavanja 2024. godine, a strahuje se da bi presuda u ponedjeljak mogla izazvati val političkog haosa uoči nacionalnih izbora koji se očekuju u februaru sljedeće godine.

Hasina živi u samonametnutom egzilu u glavnom gradu Indije, New Delhiju, od augusta prošle godine, nakon što su studentski demonstranti prisilili nju i njenu političku stranku Awami League da odu s vlasti.

Nije bila prisutna na sudu u Dhaki, a suđenje su kritikovali njeni advokati, koji su prošle sedmice podnijeli žalbu specijalnom izvjestitelju Ujedinjenih nacija za vansudska, hitna ili proizvoljna pogubljenja zbog "ozbiljne zabrinutosti zbog nedostatka prava na pravično suđenje i pravičnog postupka".

Privremena vlada Bangladeša formalno je zatražila njenu ekstradiciju, ali New Delhi se do sada nije oglasio o tom zahtjevu.

Novo nasilje prije presude

Nasilje je izbilo u glavnom gradu Dhaki prije izricanja presude, a nekoliko Molotovljevih koktela eksplodiralo je nakon što su ih ljudi na biciklima bacili u nedjelju, saopštila je policija.

Sigurnost je pojačana, oklopna vozila i policajci sa štitovima za razbijanje demonstracija postavljeni su oko zgrade suda, a policija, granična straža i timovi za brzo djelovanje raspoređeni su u blizini ključnih vladinih zgrada.

Hasinin sin je u nedjelju rekao za Reuters da će pristalice njene stranke blokirati izbore sljedeće godine ako se ne ukine zabrana njene stranke, upozoravajući da bi protesti mogli postati nasilni.

„Nećemo dozvoliti da se izbori održe bez Awami lige“, rekao je. „Naši protesti će biti sve jači i jači i učinit ćemo sve što je potrebno. Ukoliko međunarodna zajednica nešto ne učini, vjerovatno će doći do nasilja u Bangladešu prije ovih izbora... doći će do sukoba.“

Hasinino političko putovanje je priča o tragediji, egzilu i moći, neraskidivo povezana s historijom same njene domovine. Pod njenim vodstvom, Bangladeš je uveden u eru značajnog ekonomskog razvoja, uprkos optužbama za korupciju, nazadovanje u demokratiji, autoritarizam i kršenje ljudskih prava.

Život u politici

Kao najstarija kćerka šeika Mujibura Rahmana, osnivača Bangladeša, rano u životu je ušla u politiku dok je svjedočila borbi za bengalsku autonomiju od Pakistana.

Nakon vojnog udara 1975. godine u kojem su joj ubijeni otac, majka i tri brata, Hasina i njena sestra bili su prisiljeni napustiti zemlju. Vratila se u Bangladeš 1981. godine kako bi predvodila očevu Awami ligu, a nakon godina političke opozicije, prvi put je postala premijerka kada je stranka pobijedila na izborima 1996. godine.

Služila je jedan mandat, a kasnije se vratila na vlast 2008. godine, vladajući Bangladešem sa svojom Awami ligom do prošle godine.

Bangladeš je zabilježio snažan ekonomski rast pod Hasinom, ali su organizacije za ljudska prava upozorile da ona i njena vlada idu ka jednopartijskom sistemu. Kritičari su izrazili zabrinutost zbog sve većeg broja izvještaja o političkom nasilju, zastrašivanju birača i uznemiravanju medija i opozicionih ličnosti.

Tokom njenog mandata na vlasti, grupe za ljudska prava tvrde da je vlada koristila svoj zakon o sajber sigurnosti kako bi suzbila slobodu izražavanja na internetu, hapseći novinare, umjetnike i aktiviste, a prijavljeni su i slučajevi proizvoljnog pritvaranja i mučenja.

Ali Hasina je uspjela prebroditi mnoge prethodne proteste protiv njene vladavine koji su izbili, posebno tokom izbora.

To se promijenilo prošle godine kada je uspješna revolucija predvođena generacijom Z srušila njen autoritet.

Mnogi članovi njene porodice, zajedno s istaknutim stranačkim liderima i bivšim ministrima iz njene administracije, također žive izvan Bangladeša.

Hasinine pristalice odbacuju sudski postupak kao politički motiviran i osmišljen da je uklone s političke arene. Stranci Awami liga je zabranjeno obavljanje političkih aktivnosti dok se suđenja protiv Hasine i stranačkih lidera nastavljaju.

S druge strane, privremena vlada koju predvodi dobitnik Nobelove nagrade Muhammad Yunus tvrdi da su ova suđenja ključni korak ka vraćanju odgovornosti i ponovnoj izgradnji javnog povjerenja u demokratske institucije zemlje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad