Luis May Ku, 49-godišnji keramičar iz naroda Maja, već godinama posvećeno radi na oživljavanju drevne tajne Maja – stvaranja izuzetne plave boje poznate kao "Majanska plava". Okružen gustim džunglama i ispod isprepletenih krošnji visokih stabala, Luis neumorno istražuje visoke žbunove, tražeći rijetku biljku. Težak zadatak u uslovima iscrpljujuće topline koja doseže 40 stepeni Celzijusa i vlažnog zraka koji otežava disanje, svjedoči o njegovoj odlučnosti.

Nakon dugotrajnog traženja, Luis nailazi na grm koji na prvi pogled izgleda slično ostalima, ali za njega ima posebno značenje. Oprezno dodiruje meke listove i prepoznaje divlji “ch’oj”, biljku poznatu kao indigo (Indigofera suffruticosa), ključni sastojak u stvaranju drevne Majanske plave. “Godinama sam tražio indigo i većina ljudi u Yucatánu vjerovala je da je izumro na ovom poluostrvu“, kaže Luis, skidajući svoj šešir od pletenih listova palme huano kako bi obrisao znoj sa čela.

Luisov trud nije samo lična misija već i pokušaj da obnovi drevne tradicije svog naroda. Ova jedinstvena plava boja, koja podsjeća na vedro nebo ili tirkizno more Kariba, nekada je bila izuzetno cijenjena među Majama. Koristila se za oslikavanje keramike, skulptura, freski, nakita, odjeće i oltara. Međutim, njena najupečatljivija upotreba bila je u ritualnim žrtvama. Prema zapisima španskog franjevca Diega de Lande, ljudi su bojeni u ovu boju prije nego što bi bili žrtvovani bogovima. U Chichen Itsi, drevnom gradu Maja, žrtve su bacane u Cenote Chenku ili Sveti bunar, gdje su njihove kosti, zajedno s plavim nanosima, pronađene stoljećima kasnije.

Jedinstvena otpornost Majansko plave na vremenske uslove omogućila je da freske i predmeti oslikani ovom bojom ostanu očuvani više od hiljadu godina. Za razliku od drugih drevnih pigmenta poput lapis lazulija ili egipatske plave, koji su bili minerali ili boje, Majansko plava je rezultat hemijskog spoja organskih i neorganskih supstanci. Ova kompleksnost čini je jednim od najvećih tehnoloških i umjetničkih dostignuća civilizacije Maja.

Put prema otkrivanju ove tajne nije bio lak. Luis je kao mladić iz sela Dzan na zapadu Yucatána, gdje je odrastao u porodici koja govori majanski jezik, oduvijek bio fasciniran tradicijama svojih predaka. Njegovo interesovanje za keramiku razvilo se tokom školovanja na Nezavisnom univerzitetu Yucatána, gdje je studirao kulturu Maja. Kao student, počeo je izrađivati skulpture od drveta inspirisan arhitekturom Maja, a kasnije je prešao na rad s glinom.

Dok je učio o raznim pigmentima, posebno ga je zaintrigirao sintetički plavi pigment koji su koristili neki keramičari. Prava inspiracija došla je tokom posjete ruševinama Bonampaka u Chiapasu, gdje je na freskama vidio prekrasnu tirkiznu boju. Kada je saznao da je ta boja bila sveta za njegove pretke, krenuo je na dug put istraživanja.

Luis je proučavao španske spise i naučne radove, iako nije govorio engleski, jezik u kojem je napisana većina dostupne literature. Godine 2018. započeo je putovanje po Yucatánu, razgovarajući sa starješinama sela u nadi da će pronaći tragove. Nakon tri godine, jedna starješina mu je otkrila ključni podatak – indigo biljka poznata je kao “ch’oj” i tradicionalno se koristila za izbjeljivanje odjeće.

Njegovo otkriće da biljka raste neposredno iza škole u kojoj je predavao, bilo je prelomno. Luis je posadio sjeme “ch’oja” i stvorio plantažu s 30 grmova. Eksperimentišući s glinom paligorskitom, prirodnim dodatcima i tradicionalnim pećima, konačno je uspio stvoriti autentičnu Maja plavu. Njegovu formulu potvrdili su naučnici iz Italije i Meksika 2003., što je označilo prvi put u skoro dva stoljeća da je Majansko plava stvorena tradicionalnim metodama u Yucatánu.

Danas, Luis proizvodi ovu boju u svom domu i prodaje je umjetnicima i preduzećima. Njegova plantaža sada proizvodi oko 10 kilograma pigmenta godišnje, ali se suočava s mnogim izazovima, uključujući nedostatak podrške vlasti. Iako mu je vlada obećala pomoć, Luis tvrdi da su obećanja ostala neispunjena, a njegov rad je često korišten za propagandu.

Bez obzira na izazove, Luis ostaje posvećen očuvanju naslijeđa Maja. Njegov rad inspiriše mlade, poput Benjamína Tenreira Poota, studenta koji radi na Luisovoj plantaži i sanja o tome da promoviše Majansko plavu kao dio kulturnog naslijeđa svog naroda.

“Moji preci su koristili Majansko plavu u ceremonijama i to je bila privilegija za elite. Sretan sam što mogu da oživim ovu tradiciju“, ponosno je kazao Luis, naglašavajući važnost očuvanja znanja koje je preživjelo stoljećima zahvaljujući starješinama i zajednicama koje ga prenose s generacije na generaciju, navodi se u Al Jazeerinom tekstu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje