Težak udarac za Merza: AfD ojačao, birači sve više napuštaju politički centar

Ishod izbora u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji predstavlja veliki udarac za Merza i njegovu Kršćansko-demokratsku uniju (CDU), čiji su birači prešli AfD-u te sve manje vjeruju da 70-godišnjak može oživjeti njemačku privredu i smanjiti troškove života.

Najveći procenat glasova u Berlinu na izborima u nedjelju dobila je stranka Ljevica, dok je u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Zapadna Pomeranija najviše glasova osvojio AfD.

Merz, koji kao kancelar uživa najmanju podršku u savremenoj njemačkoj historiji i koji je rezultate glasanja opisao kao "katastrofu", suočava se s pritiskom da ispuni svoja obećanja o reformama te sa sve češćim pozivima na ostavku, manje od 17 mjeseci nakon što je stupio na dužnost.

Visoki zvaničnik AfD-a rekao je u ponedjeljak da Merz "do kraja godine" više neće biti na vlasti.

"Počeo je suton kancelara", rekao je na konferenciji za novinare Leif-Erik Holm, koji je dan ranije pobijedio na regionalnim izborima u Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, na sjeveroistoku Njemačke.

Alice Weidel, supredsjednica stranke, ustvrdila je da je njena stranka već "zamijenila" Merzov CDU kao "narodna stranka" koja dominira njemačkim političkim životom.

Iako je Merz najavio da će ostati na dužnosti i nastaviti sa svojim reformama, nedjeljni gubici dovode u pitanje njegov položaj unutar CDU-a, koji je u Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji ostvario svoj najgori izborni rezultat u nekoj od saveznih pokrajina od 1949. godine.

Oslabljen položaj Merza kao čelnika najveće i najmoćnije države članice Evropske unije mogao bi potkopati jedinstvo unutar bloka, u kojem stranke krajnje desnice nastavljaju jačati, odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama znatno su zahladili, a ekonomski pritisci su se povećali.

AfD učvrstio vodeću poziciju

AfD je ostvario velike dobitke u obje savezne pokrajine te postao najjača stranka u Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, gdje je više nego udvostručio svoj rezultat iz 2021. godine.

Stranka je drugi put u dvije sedmice dobila najveći udio glasova na pokrajinskim izborima u Njemačkoj, nakon što je ranije ovog mjeseca pobijedila u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, što je doprinijelo njenom usponu uoči saveznih izbora 2029. godine.

AfD je već najjača stranka s podrškom od 29 posto u anketama na nacionalnom nivou, a biračima obećava da će deportovati strane državljane koji nemaju pravo boravka u zemlji, ponovo početi kupovati jeftine ruske energente i promovirati konzervativnije vrijednosti usmjerene na tradicionalne porodice.

Međutim, druge veće stranke odbacuju koalicije s AfD-om prema takozvanoj strategiji „vatrozida“.

Formiranje koalicija postaje sve teže

Dok AfD dobija zamah, a birači su podijeljeni na veći broj stranaka, postaje sve teže formirati stabilne većine. Preliminarni rezultati pokazuju da će budućoj vladi u Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji biti potrebne tri stranke kako bi funkcionirala.

Zbog toga će biti potrebno više spremnosti na kompromise u zemlji u kojoj se vlade tradicionalno sastoje od dvije stranke. Takozvana "semafor" koalicija, koju su 2021. formirale tri stranke, prva takve vrste na saveznom nivou, raspala se nakon manje od tri godine.

„Vatrozid“ je zasad AfD držao podalje od vlasti, ali je činjenica da uživa sve veću podršku birača dovela u pitanje održivost te strategije.

Novi razvoj situacije prisiljava suparnike da razmotre alternativne koalicije.

U Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji vjerovatna je opcija da Socijaldemokratska stranka (SPD) lijevog centra svojoj postojećoj koaliciji s Ljevicom doda Zelene.

U Berlinu bi pobjednička Ljevica mogla formirati većinu sa SPD-om i Zelenima.

Stanje privrede presudno na izborima

Stanje njemačke privrede postaje odlučujući faktor na izborima, pri čemu su birači svih političkih uvjerenja frustrirani visokim troškovima života i ekonomskom neizvjesnošću.

Predizborna kampanja u obje savezne pokrajine odvijala se usred rasta cijena goriva povezanog sa sukobom na Bliskom istoku i ukidanja više desetina hiljada radnih mjesta u njemačkoj industriji. Višegodišnja ekonomska stagnacija potaknula je neke birače da podrže stranke izvan političkog centra.

Ljevica je u Berlinu pogodila raspoloženje birača fokusirajući se na stambenu krizu u gradu te obećavajući izgradnju pristupačnih domova i prisilno smanjenje stanarina koje su za 20 ili više posto veće od lokalnog prosjeka. Također je obećala ograničiti turistički smještaj.

AfD je dobio podršku obećanjima da će oživjeti ruski plinovod Sjeverni tok, koji završava u Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji. Stranka tvrdi da bi povratak ruskog plina smanjio cijene energije.

Birači napuštaju politički centar

Krajnje lijeva stranka Ljevica također je ostvarila velike dobitke dok se frustrirani birači udaljavaju od etabliranih stranaka.

U Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji Ljevica je Merzovom CDU-u oduzela 28.000, a SPD-u 45.000 glasača, prema anketi koju je naručila javna televizija ARD.

Brojke pokazuju kako krajnje lijeva stranka uživa sve veću podršku među radničkom klasom, tradicionalnom bazom SPD-a.

Manuela Schwesig iz SPD-a, premijerka Mecklenburg-Zapadne Pomeranije, rekla je da su protivljenje pomoći Ukrajini i podrška ugašenom plinovodu Sjeverni tok dva glavna razloga zbog kojih su birači u regiji bivše Istočne Njemačke prešli AfD-u, koji se smatra proruskim.

SPD je u Berlinu izgubio 36.000 birača u korist Ljevice, prema preliminarnim podacima.

Zelenima, koji u njemačkoj politici često imaju odlučujuću ulogu u formiranju vlada, Ljevica je preuzela 51.000 glasača.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad