The Atlantic: Iran oduvijek imao svoje "oružje sudnjeg dana"

Hormuški moreuz je oduvijek bio ranjiv. Sjedinjene Američke Države su znale da bi Iran mogao pokušati da ga zatvori u slučaju napada. Ali ni Washington ni Teheran nisu zamišljali koliko bi lako bilo Iranu da to učini, koliko bi teško bilo Sjedinjenim Američkim Državama da ga ponovo otvore i koliko brzo i široko bi se proširile ekonomske posljedice zatvorenog moreuza.

Fosilna goriva su za modernu industrijsku civilizaciju ono što je zrak za pluća: oko 80 posto svjetske ekonomije pokreću nafta, ugalj i prirodni plin. Veliki dio toga dolazi iz zemalja koje okružuju Perzijski zaljev: Saudijske Arabije, Iraka, Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Katara, Omana i Bahreina.

Iran i dalje ima "nuklearnu opciju"

Blizu 25 posto svjetske pomorske trgovine naftom i 20 posto ukapljenog prirodnog plina prolazi kroz Hormuški tjesnac, između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva, piše The Atlantic.

Bonus video:

Iran ima dvije mornarice, jednu za redovne oružane snage i jednu za Korpus islamske revolucionarne garde. Međutim, nije pomorska supersila. Prema navedenim podacima, američka operacija uništila je više od 90 posto redovne iranske flote.

Međutim, Iran je uspio zatvoriti moreuz na početku američko-izraelske vojne agresije i to se pokazalo kao ne baš teško. Čak i bez značajnih pomorskih kapaciteta, Iran može ugroziti brodove koji prolaze minama, raketama i jeftinim dronovima Shahed-136.

Šta je Hormuški moreuz i kako će njegovo zatvaranje uticati na cijene nafte?

Napadom na nekoliko trgovačkih brodova i postavljanjem mina stvorio je atmosferu neizvjesnosti koja je uzrokovala da tržišta osiguranja obustave pokriće ili uvedu pretjerano visoke premije.

Dakle, moreuz je lako zatvoriti, ali teško ponovo otvoriti, a još teže održati otvorenim. Čak i uz velike napore Sjedinjenih Država, ovo bi dovelo do ozbiljnih gubitaka života i zahtijevalo bi međunarodnu koaliciju.

Surova realnost je da je obnavljanje normalnog pomorskog saobraćaja, skoro 130 brodova dnevno, i njegovo održavanje ključno za globalnu ekonomiju, ali se gotovo sigurno ne može postići bez saradnje Irana.

Prema analizi, Iran ima strateški cilj odvraćanja putem kontrole. Zbog slabih konvencionalnih snaga, zemlja se fokusirala na asimetrična sredstva:

- raketni arsenal,

- mreža proxy grupa i

- nuklearni program.

Ali nedavni sukobi su oslabili ove stubove. Tada se Iran, suočen s rizikom novih napada, počeo oslanjati na rizičniji oblik odvraćanja, kontrolu Hormuškog moreuza.

Iran je čak najavio svoju namjeru da uvede takse za brodove i blokira neprijateljske brodove, što povećava tenzije među zaljevskim državama i globalnim ekonomskim interesima, uključujući Kinu.

Čak i ako bi se moreuz otvorio, ekonomske posljedice poremećaja u snabdijevanju naftom i plinom, kao i gnojivima, sumporom i helijumom, trajale bi dugo.

Analiza također ističe da Iran i dalje drži ključ Hormuškog moreuza i da je malo vjerovatno da će se odreći ove poluge utjecaja u doglednoj budućnosti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad