Sirijski predsjednik Bashar al-Assad dobio je “toplu dobrodošlicu” na samitu arapskih zemalja danas, osvojivši zagrljaj saudijskog prijestolonasljednika na sastanku lidera koji su ga godinama izbjegavali, što predstavlja promjenu politike kakvoj se protive SAD i druge zapadne sile, javlja Reuters.

Assadu, kojeg su arapske države dugo izbjegavale zbog njegove politike u građanskom ratu u Siriji koji sprovodi uz pomoć Rusije, na samitu će se pridružiti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji želi izgraditi podršku u borbi Kijeva protiv Rusije.

Kako navodi Reuters, zaljevske države pokušale su ostati neutralne u ukrajinskom sukobu uprkos pritisku Zapada na proizvođače nafte iz Zaljeva da pomognu u izolaciji Rusije, koja je članica OPEC+.

Povratak Sirije u Arapsku ligu snažan je signal da se Assadova izolacija koja traje duže od jedne decenije završava.

Saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman rukovao se sa Assadom na sastanku u Džedi nakon 12 godina suspenzije Sirije. Zatim su skupa fotografisani pred početak sastanka.

Naftni gigant Saudijska Arabija, koja je nekada bila pod jakim uticajem Sjedinjenih Država, preuzela je diplomatsko vodstvo u arapskom svijetu u protekloj godini, ponovno uspostavljajući veze s Iranom, pozdravljajući Siriju natrag u ovu grupu zemalja i posredujući u sukobu u Sudanu.

“Amerikanci su zaprepašteni. Mi (zaljevske države) smo ljudi koji žive u ovoj regiji, pokušavamo riješiti naše probleme koliko god možemo pomoću alata koji su nam dostupni i u našim rukama“, rekao je izvor blizak vlasti u zemlji za Reuters.

Jedno vrlo osjetljivo pitanje su Assadove bliske veze s Iranom. Jedan analitičar iz te regije izjavio je za Reuters da Sirija riskira da postane podružnica Irana.

“Želimo li da Sirija bude manje arapska, a više iranska, ili… da se vrati u arapsko okrilje?” upitao je.

Pošto su poželjele dobrodošlicu Assadu, arapske države žele da on obuzda trgovinu drogom u Siriji u zamjenu za bliže veze. Pored pitanja povratka miliona izbjeglica koje su pobjegle iz Sirije, trgovina kaptagonima postala je velika briga za arapske lidere.

Rat je razbio nekada produktivnu sirijsku ekonomiju, rušivši infrastrukturu, gradove i fabrike, a Assad bi bez sumnje imao koristi od ulaganja zaljevskih zemalja u njegovu zemlju.

Arapsko približavanje Assadu dobilo je zamah nakon što je Kina u martu pregovarala o sporazumu kojim je Rijad obnovio diplomatske odnose s Iranom, što je, uz Rusiju, pomoglo Assadu da porazi sunitske pobunjenike i povrati kontrolu nad nekim velikim gradovima.

Veliki dio Sirije, međutim, ostaje pod kontrolom turskih pobunjenika i radikalnih grupa, kao i kurdske milicije koju podržavaju SAD.

Pronalaženje političkog rješenja za sukob koji traje 12 godina ostaje velika dilema za arapske i zapadne zemlje.

Prema podacima UNHCR-a od 2011. Godine je više od 14 miliona Sirijaca bilo prisiljeno napustiti svoje domove. Oko 6,8 miliona Sirijaca i dalje je interno raseljeno u toj zemlji u kojoj 90 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva.

Više od 350.000 je ubijeno. Otprilike 5,5 miliona sirijskih izbjeglica živi u pet susjednih zemalja: Turskoj, Libanu, Jordanu, Iraku i Egiptu.

Očekuje se da će se Assad obratiti na samitu, što predstavlja ogromnu promjenu politike zemalja učesnica.

Kako navodi Reuters, na arapskom samitu čiji je domaćin bio Katar prije deset godina je sirijska opozicija sjedila na mjestu predstavnika Sirije. Katarski emir je 2018. godine rekao da region ne može tolerisati “ratnog zločinca” poput Assada.

Uoči samita, SAD su ponovile svoje protivljenje normalizaciji odnosa sa Damaskom.

“Ne vjerujemo da Siriji treba (dopustiti) ponovni ulazak u Arapsku ligu“, rekao je zamjenik glasnogovornika američkog State Departmenta Vedant Patel novinarima u Washingtonu, dodajući da sankcije toj zemlji ne treba ukidati.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad