Tri glasanja u Evropi otvorila novo pitanje: Usporava li krajnja desnica?

Francuski lokalni izbori, tijesna parlamentarna utrka u Sloveniji i poraz italijanske premijerke Giorgie Meloni na referendumu o pravosuđu ne daju jednostavan odgovor. Ali zajedno pokazuju jednu važnu stvar: krajnja desnica i dalje ostaje snažna, no nije nepobjediva - posebno kada joj se protivnici uspiju taktički suprotstaviti ili kada sama precijeni vlastitu političku snagu.

U Francuskoj su lokalni izbori poslužili kao važan test političkog raspoloženja uoči predsjedničkih izbora 2027. Krajnje desni Nacionalni skup (RN) nije uspio ostvariti očekivani proboj u velikim urbanim centrima, izgubivši u gradovima poput Marseillea i Toulona, dok su kandidati tradicionalnih stranaka i lijevog centra zadržali ključne pozicije u većim sredinama. Reuters je nakon drugog kruga izbora ocijenio da je riječ o udarcu za RN, iako je istovremeno upozorio da lokalni izbori nisu uvijek pouzdan pokazatelj onoga što slijedi na nacionalnom nivou. Istovremeno, stranka Marine Le Pen i Jordana Bardelle nastavlja jačati u manjim gradovima i provinciji, gdje već godinama širi bazu birača.

Drugim riječima, francuska krajnja desnica nije doživjela slom - ali nije ni ostvarila proboj koji je priželjkivala tamo gdje bi simbolički dobitak bio najveći. To je politički važno, jer će pitanje može li RN snažnu podršku u anketama pretvoriti u stvarni izborni proboj u velikim urbanim sredinama, a kasnije i u nacionalnu većinu, ostati jedno od ključnih pred predsjedničke izbore 2027. godine.

U Sloveniji je signal još nejasniji. Parlamentarni izbori donijeli su vrlo tijesnu utrku između liberalnog Pokreta sloboda (GS) premijera Roberta Goloba i desničarske Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše. Reuters je izvijestio da su dvije najveće stranke praktično završile izjednačene: GS je osvojio 29 mandata, SDS 28, ali nijedan blok nije uspio doći do potrebne većine od 46 mjesta u parlamentu. To znači da zemlju gotovo sigurno čekaju složeni i potencijalno dugi koalicioni pregovori, u kojima će manje stranke imati ključnu ulogu. U takvom raspletu Janšin politički povratak nije se dogodio onako uvjerljivo kako su neki očekivali, ali ni Golob nije dobio potvrdu stabilne dominacije.

U slovenskom slučaju, dakle, riječ je više o slici duboke političke polarizacije nego o jasnom porazu populističke desnice. Krajnja desnica nije preuzela vlast, ali je ostala dovoljno jaka da ozbiljno utiče na postizborni balans snaga i naredne pregovore.

Najjasniji politički udarac stigao je iz Italije. Premijerka Giorgia Meloni pretrpjela je ozbiljan poraz nakon što su birači 22. i 23. marta odbacili njenu ključnu reformu pravosuđa na referendumu koji je prerastao u direktan test njenog političkog autoriteta. Reuters navodi da je opozicioni blok “Ne” osvojio gotovo 54 posto glasova, naspram 46 posto onih koji su podržali reformu, uz neočekivano visoku izlaznost od gotovo 60 posto. Agencija je ocijenila da je rezultat ozbiljno narušio imidž Meloni kao političarke koja ne gubi izbore i “probio auru političke nezaustavljivosti” koju je gradila od dolaska na vlast 2022. godine.

Meloni nije izgubila vlast, ali je izgubila ono što je za lidere njenog profila često jednako važno - dojam da su politički nedodirljivi. U tom smislu, italijanski referendum pokazao je da ni najjače figure evropske desnice nisu imune kada izbori ili referendumi postanu direktan test njihove lične političke snage.

Ipak, iz svega toga bilo bi pogrešno zaključiti da je evropska krajnja desnica u povlačenju. Naprotiv, u mnogim zemljama njena podrška ostaje stabilna ili visoka, a razlozi njenog uspona - migracije, ekonomska nesigurnost, rast troškova života, pad povjerenja u tradicionalne stranke i osjećaj kulturne nesigurnosti - nisu nestali.

Zato je možda preciznije reći da Evropa trenutno ne svjedoči padu krajnje desnice, nego njenom ulasku u zahtjevniju fazu. U nekim sredinama ona i dalje raste, u drugima udara u plafon, posebno tamo gdje protivnici uspiju stvoriti šire saveze ili gdje se populistički lideri odluče na politički rizične poteze.

Upravo zato naredni mjeseci mogli bi biti važniji od samih rezultata iz proteklog vikenda. Pitanje više nije samo može li krajnja desnica pobjeđivati - nego može li svoju snagu pretvoriti u trajnu i stabilnu vlast širom Evrope.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad