Trump krenuo u rušenje režima u Iranu, a izgubio kontrolu nad Washingtonom: Šta sada slijedi?

To oslabljenog predsjednika stavlja pred izbor između izlaza iz sukoba putem pregovora i znatno rizičnije eskalacije.

U Teheranu i među njegovim saveznicima izborni rezultat brzo je protumačen kao svojevrsna presuda o ratu. S druge strane Perzijskog zaljeva, zvaničnici su se pitali kojim će putem Trump krenuti.

"Iran je uspio promijeniti režim u Americi", bila je prva reakcija jednog izvora bliskog američkom savezniku u Perzijskom zaljevu.

Zvaničnici zaljevskih država bili su zapanjeni razmjerama pobjede demokrata na američkim međuizborima održanim u utorak, naveo je isti izvor.

Rat, koji je počeo američko-izraelskim napadima 28. februara, proširio se cijelom regijom dok je Teheran ispaljivao rakete i dronove na ciljeve u Perzijskom zaljevu i brodove u Hormuškom moreuzu, čime je poremećeno globalno snabdijevanje energentima.

Američko-izraelska vojna kampanja teško je oštetila iranske vojne kapacitete, ali nije uspjela donijeti odlučujući ishod, zbog čega je pitanje iranskog nuklearnog programa ostalo neriješeno.

Oslabljeni Trump, suočen s Kongresom pod kontrolom demokrata koji može ograničiti njegove vojne mogućnosti, sada ima snažniji motiv da traži dogovor, navode dva izvora bliska vladajućim krugovima u zaljevskim državama.

Prema njihovim riječima, sveobuhvatan napad na Iran sada djeluje manje vjerovatno. Dodatni, ograničeni udari na nuklearna postrojenja mogli bi Sjedinjenim Američkim Državama pružiti priliku da proglase ostvarenje svojih ciljeva i okončaju sukob, dok Kina istovremeno intenzivira napore da posreduje u pronalaženju rješenja.

Ipak, analitičari iz zaljevskih država upozoravaju da bi sporazum koji Iranu omogućava da proglasi jasnu pobjedu, a Trumpa ostavlja u položaju poraženog, mogao podjednako lako izazvati nepromišljene poteze kao i suzdržanost.

Poruka američkih birača stigla je sedmicu nakon što su izraelski birači zadali udarac drugom arhitekti rata, izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu.

Njegov desničarski blok osvojio je 53 od ukupno 120 mjesta u Knesetu na izborima održanim 27. oktobra, odnosno osam mjesta manje od potrebne većine, zbog čega se Netanyahu sada bori za politički opstanak.

Dvojica lidera pod velikim pritiskom, čija je politička budućnost sve više povezana s ishodom rata, mogli bi eskalaciju početi posmatrati ne kao rizik, već kao izlaz iz vlastitih političkih problema. Takva računica možda jeste iracionalna, ali zbog toga nije ništa manje opasna.

"Rezultati izbora u SAD-u čine postizanje dogovora hitnijim za Trumpa, ali nimalo lakšim za Iran", izjavila je Ebtesam al-Ketbi, predsjednica Centra za politiku Emirata u Abu Dhabiju.

Mnogo toga, navela je, zavisi od načina na koji Teheran tumači trenutnu situaciju.

"Ako Teheran shvati da je Trumpu potreban dogovor, ali ne bilo kakav dogovor, mogla bi se ukazati stvarna prilika za okončanje rata. Međutim, ako te rezultate protumači kao dokaz da je američka odlučnost oslabila, to bi ga, naprotiv, moglo potaknuti na pokretanje nove vojne eskalacije", kazala je ona.

Zaljevske države žele da izborni rezultati otvore put ka okončanju rata, ali ne po svaku cijenu, istakla je al-Ketbi.

Svako rješenje koje bi zanemarilo slobodu plovidbe kroz Hormuški moreuz, omogućilo Iranu da nameće takse ili političke uslove za pomorski saobraćaj ili ostavilo zaljevske države izloženim vojnim prijetnjama predstavljalo bi tek privremeni aranžman koji bi stvorio temelje za novu krizu.

U Teheranu su lideri uživali u Trumpovom poniženju, ali nisu smanjili oprez. Glavni iranski pregovarač pozdravio je izborni ishod kao poruku "NE RATU".

Dva visoka iranska izvora navela su da je Teheran ostao u stanju visoke pripravnosti, strahujući da bi Trump mogao pokušati nadoknaditi svoj izborni poraz vojnim udarom.

Vrhovni vođa Mojtaba Khamenei upozorio je protiv "čak i najmanje sklonosti ka pokoravanju", čime je signalizirao da Iran nema namjeru ublažiti svoje zahtjeve koji se odnose na Hormuški moreuz.